Na jednog umirovljenika trenutačno u BiH dolazi nešto više od jednog zaposlenog, a taj omjer bi se u iduće dvije godine mogao značajno promijeniti, i to u korist umirovljenika.
Procjene Populacijskog fonda UN-a u BiH navode kako bi već 2025. broj umirovljenika u BiH mogao biti veći od broja zaposlenih, a isti podaci navode da će 2031. broj umirovljenika biti veći za gotovo 100.000.
Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje FBiH i RS-a upućuju na činjenicu da je u BiH trenutačno 700.000 umirovljenika te da će njihov broj u idućem razdoblju samo rasti, dok će broj radne snage padati, što je vidljivo iz trenda posljednjih godina.
Negativan prirodan prirast i iseljavanje
Uz negativan prirodni prirast, ovakvoj situaciji konstantno doprinosi odljev domaće radne snage koja posljednjih 10 godina kontinuirano odlazi u inozemstvo. U RS-u je trenutačno tek 10.000 radnika više nego umirovljenika, u FBiH je taj broj znatno bolji, odnosno iznosi nekih 100.000 radnika više nego umirovljenika.
Navedeno, među ostalim, dovodi u pitanje funkcioniranje mirovinskog i zdravstvenog fonda koji još uvijek, što djelomično, što u potpunosti, djeluju kroz praksu međugeneracijske solidarnosti. Zbog činjenice da praksa međugeneracijske solidarnost zbog omjera zaposlenih i umirovljenika nije više primjenjiva, Vlada FBiH radila je reformu mirovinskog sustava prije nekoliko godina.
Tako se, u skladu sa Zakonom o MIO, isplata mirovina vrši preko jedinstvenog računa riznice FBiH, odnosno iz proračuna od početka 2020. i u vrhu je isplatnih prioriteta. Upravo je prelazak na riznicu osigurao redovitost isplate i mogućnost povećanja mirovina u proteklom razdoblju.
Međugeneracijska solidarnost
Uz mirovinski sustav, na praksi međugeneracijske solidarnosti počiva i zdravstveni sustav u BiH, a navedeni podaci čine ga sve manje održivim. Kako ne bi došlo do njegova urušavanja i dodatnog otežavanja rada zdravstvenih ustanova, u idućem razdoblju trebat će pronaći način za dodatno financiranje zdravstva.
S trenutačnim omjerom svaki zaposleni osiguranik doprinosima za zdravstveno osiguranje osigurava zdravstvenu zaštitu za sebe, članove obitelji ako nemaju zdravstveno osiguranje po nekoj drugoj osnovi i nešto više od jednog umirovljenika.
Ovako izrazito nizak omjer broja radnika i umirovljenika u odnosu na vrijeme kada se uvodio sustav međugeneracijske solidarnosti upućuje na tešku održivost međugeneracijske solidarnosti, veliki pritisak na zdravstveni sustav i potrebu traženja novih i drugačijih izvora prihoda po osnovi zdravstvenog osiguranja, upozorili su nedavno iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a.
Na problem nedostatka radnika i posljedice koje to nosi po pitanju razvoja gospodarstva, ali i održavanja postojećih radnih mjesta, upozoravaju iz Udruge poslodavaca.
Potrebe za radnicima
Budući da domaće tržište, očito, ne može zadovoljiti potrebe, oni izlaz vide u uvozu radne snage i usklađivanju obrazovnog sustava s tržištem rada jer se na zavodima za zapošljavanje nalazi značajan broj nezaposlenih osoba, međutim, njihove struke ne odgovaraju trenutačnim potrebama. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, posljednjih godina u BiH je evidentan porast zapošljavanja stranaca, posebno u građevinarstvu.
Kako su objasnili iz Agencije, u prvoj polovini ove godine BiH ima najveći broj izdanih dozvola, i to 2490, od čega pojedinačno najviše u građevinarstvu – 999. Trend zapošljavanja stranaca evidentan je posljednjih 10-ak godina, najviše ih dolazi iz Turske, Srbije i Hrvatske, Nepala i Bangladeša.
Uz uvoz radne snage, jedna od opcija je izmjena zakona kojom bi se produljio radni vijek. Još prije nekoliko godina u FBiH se pojavila inicijativa da se uvjet za odlazak u mirovinu sa 65 pomakne na 67 godina. Za sada je sve ostalo na inicijativi.
Objava Broj umirovljenika u BiH premašit će broj radnika zbog odlaska ljudi pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
