Nakon godinu dana projekta o istraživanju brojnosti steno-endemske vrste ribe prikanac na Mostarskom blatu projektni tim je sažeo niz mjera potrebnih za očuvanje ove vrste.
Nakon dvije sezone terenskog istraživanja brojnosti prikanca, te pregledom literature i zakonskih odredbi vezanih za očuvanje ove vrste projektni tim Udruge Dinarica i WWF Adria je donio niz mjera koje je potrebno pod hitno provesti kako bi se očuvala ova vrsta. Prikanac je iznimno važno kultorološko i prirodno blago Mostarskog blata. Kao što je važan za identitet ljudi Mostarskog blata tako je važan i za očuvanje bioraznolikosti.
Ako nestane prikanac nestati će i niz vrsta koje se vezuju za njega te će nastati opustošivanje krškog polja Mostarskog blata. Naročito je zabrinjavajuća usporedba brojnosti prikanca u 2020. godini i 2021. godni jer u 2021. godini pri izlasku na teren u nekoliko navrata prikanac uopće nije pronađen u sezoni kada bi se on trebao mrijestiti. Lokalno stanovništvo također tvrdi da je brojnost u 2021. godini u velikom padu u sezoni mrijesta od veljače do svibnja. To se vjerojatno može pripisati i čišćenju kanala na Mostarskom blatu krajem ljeta 2020.godine prilikom čega su mu uništeni hrana i stanište.
Mjere potrebne za očuvanje vrste identificirane u sklopu projekta koje provodi Udruga Dinarica/WWF Adria a financira Critical Ecosystem Partnership su sljedeće:
Potrebno je osigurati stanište prikancu na Mostarskom blatu izgradnjom rezervata ili parka u kojem bi tijekom sezone mriještenja bila zadržana voda kako bi se on nesmetano mogao razmnožavati. Zbog povezanosti vodnih kanala i zemljišno pravnih odnosa predlažemo da taj rezervat bude urađen na mjestu Čajsovina u selu Biograci.
- Potrebno je ispitati mrijest i ponašanje prikanca u umjetnim uvijetima (ex situ) u prilagođenom akvarijumu. Od endemskih vrsta riba zapadnog balkana jedino je za ribu oštrulj (Aulopyge huegelli) urađeno slično istraživanje te se ono može replicirati. Ponašanje i mrijest prikanca može služiti kao naputak za radove na terenu kako se stanište nebi uništilo.
- Nakon ispitivanja u umjetnom i prirodnom staništu potrebno je prilagoditi dvije akumulacije za život prikanca.
- Zakonski zaštititi vrstu uvrštavanjem iste u Crvenu listu ugrožene flore i faune FBiH. Također je potrebno da Ministarstvo gospodarstva ŽZH dodjeli pravo upravljanja ribljim fondom na Mostarskom blatu što bi bila osnova za sustavni nadzor i upravljanje brojnosti prikanca.
- Potrebno je također kroz edukacije i rad s lokalnim stanovništvom napraviti plan revitalizacije prikanca te plan od ulova do restorana.
- Kao zadnju mjeru mislimo da je nužno zaštititi barem jedan dio Mostarskog blata kao iznimno važnog krškog polja s velikim brojem endemskih vrsta. U 2020. godini 26% površine EU je zaštićeno a Standard Europske unije je da se do 30% površine jedne zemlje članice zaštiti. BiH ima ispod 3% površine zaštićeno, a Mostarsko blato kao krško polje s velikim brojem endema predloženo je od Ministarstva okoliša i turizma FBiH kao Natura 2000 područje.
U nastavku projekta WWF Adria/Udruga Dinarica će prestaviti Akcijski plan koji je nastao u prvoj godini, te će se nastaviti aktivnosti prema predloženom mjerama.