Pomenuti sporazum bi, prema riječima Zelenskog, označio prvi korak ka bezbjednosnim garancijama, dan poslije žučne svađe sa američkim predsjednikom u Bijeloj kući pred kamerama cijelog svijeta a uoči susreta sa britanskim premijerom Kirom Starmerom.
Ukrajinski predsjednik potvrdio je na mreži Iks da podrška američkog predsednika ostaje „presudna“ za njegovu zemlju i da je „američka pomoć od vitalnog značaja“ da pomogne Ukrajini da preživi.
On je takođe dao uvjeravanja da je Kijev spreman da „potpiše sporazum o mineralima koji bi predstavljao prvi korak ka bezbjednosnim garancijama“.
Zelenski je stigao rano popodne u London gdje se sastao sa Starmerom zatim u nedjelju sa kraljem Čarlsom Trećim i drugim evropskim zvaničnicima, rekao je novinarima njegov portparol Sergij Nikiforov.
Od sinoć britanski premijer je prenio svoju „nepokolebljivu podršku“ ukrajinskom predsjedniku, pošto ga je razgoropađen Donald Tramp izbacio iz Bijele kuće i zaprijetio da će ga „napustiti“ ako ne sklopi mir sa Rusijom. S druge strane, Moskva je pozdravila tu epizodu u Bijeloj kući.
– Posjeta Zelenskog Vašingtonu bila je „kompletan politički i diplomatski neuspjeh – rekla je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova i optužila ukrajinskog lidera da „odbija mir“.
Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je danas da je tražio od Zelenskog da popravi“ svoj odnos sa Trampom.
– Treba da ostanemo zajedno, SAD, Ukrajina i Evropa da donesemo Ukrajini trajni mir – rekao je Rute.
Mađarski premijer Viktor Orban tražio je, s druge strane, od EU da počnu pregovore sa Rusijom i zaprijetio blokadom narednog samita EU u pismu poslatom danas predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti, u koje je agencija Frans pres imala uvid.
Zapanjeni spektakularnom razmjenom riječi juče u Ovalnom kabinetu, koji je doveo do preuranjenog odlaska Zelenskog iz Bijele kuće bez potpisivanja sporazuma o mineralima zbog čega je došao, većina evropskih vođa požurilo je da stane u odbranu ukrajinskog predsjednika.
S tim u vidu sutrašnji samit u Londonu treba da okupi petnaest evropskih vođa oko pitanja vezanih za evropsku bezbjednost i Ukrajinu. Biće prisutni pored NATO i EU, Ukrajina, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Španija, Finska, Švedska, Danska, Češka, Poljska, Rumunija i Turska.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan koji učetvuje na samitu razgovarao je danas sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim, prenijela je njegova služba za medije.
Turska koja je bila domaćin rusko-ukrajinskih pregovora na početku rata prije tri godine spremna je ponovo da odigra tu ulogu, podsjećajući na svoju privrženost teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine, rekao je jedan dioplomatski izvor u Ankari.
Dauning strit je saopštio da sastanak u Londonu treba da bude „kontinuitet“ sastanka održanog u Parizu sredinom februara koji će se usmjeriti na jačanju položaja Ukrajine danas uključujući produženu vojnu podršku i pojačan ekonomski pritisak na Rusiju. Učesnici takođe treba da razgovaraju o potrebi za Evropu da igra svoju ulogu po pitanju odbrane naspram rizika od povlačenja američkog vojnog i nuklearnog kišobrana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je spreman da „otvori razgovore“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, poslije zahtjeva u tom smijeru od budućeg njemačkog kancelar Fridriha Merca, koji je ocijenio potrebnim da se Evropa pripremi za „najgori scenario“ – NATO saveza koga je napustio Vašington.
