Objava Regulatorne agencije za komunikacije BiH o sastanku s predstavnicima AKOP-a otvorila je pitanje koje se godinama prešućuje: Goće li država konačno krenuti u sustavniji obračun s ilegalnim IPTV i OTT servisima koji putem interneta nude televizijski i filmski sadržaj bez prava?
Na sastanku je potvrđeno da RAK ima “jasan i adekvatan regulatorni okvir” za pružatelje usluga distribucije medijskih sadržaja. No istodobno je naglašeno da distribucija putem interneta nije regulirana i ne zahtijeva odobrenje RAK-a. Upravo u tom pravnom vakuumu djeluju brojni nelegalni IPTV servisi, kao i tzv. card sharing sustavi, odnosno neovlaštena aktivacija kartičnog pristupa za ilegalnu IPTV distribuciju, piše Hercegovina.info.
RAK ističe da aktivnosti nelegalnih IPTV usluga predstavljaju kazneno djelo, ali da njihovo procesuiranje nije u nadležnosti Agencije, nego drugih institucija. Regulator može ukazivati na problem, ali represivni dio je na policiji i tužiteljstvima.
Hrvatski primjer: optužnica protiv 24 osobe
Dok se u BiH raspravlja o regulatornom okviru, u Hrvatskoj je pravosuđe otišlo korak dalje.
USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 24 hrvatska državljana zbog kaznenih djela zločinačkog udruženja, računalne prijevare te nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača, sve u sastavu zločinačkog udruženja.
Prema optužnici, okrivljenici su od siječnja 2020. do studenoga 2024. organizirali i provodili ilegalnu distribuciju televizijskog i filmskog sadržaja putem IPTV-a, čime su sebi pribavili najmanje 915.514,52 eura imovinske koristi.
Organizatori su, navodi USKOK, okupili ostale članove skupine i postavili cilj stjecanja značajne nepripadne imovinske koristi omogućavanjem neovlaštenog pristupa televizijskim programima i filmovima zaštićenima autorskim pravom. Korisnicima su sadržaj nudili bez odobrenja nositelja prava, uz mjesečnu naknadu od 10 do 15 eura ili godišnju od 80 do 200 eura.
Optužnica detaljno opisuje način rada: uklanjanje programskih zaštita, presretanje televizijskih i filmskih signala, njihovu pohranu na mrežne poslužitelje te distribuciju putem interneta. Okrivljenici su izrađivali korisnička imena i lozinke, održavali tehničku infrastrukturu, razvijali aplikacije i naplaćivali pretplate, a ostvarenu korist dijelili prema ulozi u skupini.
Riječ je o nastavku akcije započete u studenom 2024., kada je u koordiniranoj akciji policije i USKOK-a, uz suradnju s Europolom, uhićeno više osoba u pet županija. Prema tadašnjim navodima, skupinu je predvodio vlasnik tvrtke iz Zagreba koji je razvio i administrirao aplikaciju dostupnu putem Google Playa, s ponudom od oko 400 TV programa i opsežnom videotekom.
Može li BiH slijediti taj model?
U BiH je problem sličan, ali institucionalni odgovor znatno slabiji. Legalni operateri upozoravaju na nelojalnu konkurenciju i gubitke, dok se ilegalni servisi često nude putem društvenih mreža, aplikacija i web stranica registriranih izvan zemlje.
RAK u svojoj objavi navodi da BiH, “po uzoru na prakse u zemljama Europske unije”, treba poduzeti efikasne mjere za suzbijanje nezakonitih aktivnosti radi zaštite pružatelja usluga i krajnjih korisnika. To bi moglo značiti izmjene zakona, jaču koordinaciju policijskih i pravosudnih organa te eventualno uvođenje mehanizama blokiranja ilegalnih servisa.
No bez jasne političke volje i operativne akcije nadležnih institucija, regulatorne izjave ostat će na razini upozorenja.
Hrvatski slučaj pokazuje da se ilegalna IPTV mreža može tretirati kao organizirani kriminal, s ozbiljnim kaznenim posljedicama. Pitanje je ima li BiH kapacitet i odlučnost krenuti istim putem ili će sivo tržište distribucije medijskih sadržaja i dalje funkcionirati gotovo neometano.
Digitalni prostor danas je novo tržište, ali i novo bojno polje za zaštitu autorskih prava, prihoda legalnih operatera i sigurnosti korisnika. Hoće li RAK-ova poruka biti početak stvarnog obračuna ili tek signal bez nastavka, ovisit će o potezima institucija u mjesecima koji dolaze.
Objava Sprema se velika akcija protiv IPTV mreža? pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
