Mostar — Konferencija o rodno zasnovanom nasilju organizirana je u utorak u Mostaru, a na njoj je istaknuto kako su žrtve porodičnog nasilja najčešće mlađe osobe od 25 do 45 godina starosti te djeca u dobi od 8 do 14 godina.
Konferenciju je organiziralo Koordinaciono tijelo za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici Hercegovačko-neretvanskog kantona, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH, a ona je okupila predstavnike nadležnih institucija, centara za socijalni rad, policije, obrazovnih institucija i civilnog društva.
Uime tog koordinacionog tijela obratila se pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite u HNK Alma Kozo koja je kazala kako je pandemijsko vrijeme pokazalo da je nasilje u porodici bilo u znatnom porastu i da se procentualno povećalo za oko 20 posto u odnosu na prethodne godine kada nije bilo pandemije.
– I dalje su nam žrtve porodičkog nasilja u najčešćim slučajevima žene, djeca i u manjem broju slučajeva muškarci. Dob žrtava porodičnog nasilja kreće se od 25 do 45 godina bez obzira na spol, a najčešći oblici porodičnog nasilja su fizičko nasilje, uz koje svakako ide i psihičko, odnosno verbalno i emocionalno, a prisutno je i seksualno nasilje. Djeca koja su žrtve porodičnog nasilja najčešće su u dobi od 8 do 14 godina – naglasila je Kozo, javlja Fena.
Dodala je kako se ovih dana očekuje potpisivanje protokola o međusobnoj saradnji svih institucija na ovom polju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu te da su dobili saglasnost od svih lokalnih zajednica i ministarstava.
Izvršna direktorica Udruženja “Žene BiH” i psihologinja i psihoterapeutkinja u ‘sigurnoj kući’ Dijana Tadić istakla je kako je nasilje u porodici puno širi problem te da ne obuhvata samo nasilje prema ženama.
– Međutim, koliko je često nasilje nad ženama postalo je sinonim da kada kažemo nasilje u porodici, automatski mislimo na nasilje prema ženama. Svim našim zalaganjima podiže se svijest građanima i građankama da se nekako danas nasilje sve više prijavljuje. Generalno, potrebno je još puno raditi na tom problemu jer kod nas društvo još uvijek smatra da je to privatni problem – ocijenila je Tadić.
Nasilje u porodici, kako ističe, nije privatni već društveni problem i s jednim događajem nasilja kreće i niz drugih problema.
– Kod nasilja prema ženama, žena češće i lakše obolijeva, izostaje više s posla, ne može dovoljno emocionalno da se posveti svojoj djeci što kasnije naravno ima uticaj i na sam razvoj djeteta, pogotovo u stvaranju osjećaja sigurnosti i emocionalne povezanosti, što je jako bitno u adolescentskom razdoblju. Naravno, tu dolazi teorija transgeneracijskog prenosa nasilja gdje djeca uče po modelu od strane očeva, gdje imaju veliku tendenciju da i oni kasnije budu nasilni prema svojim roditeljima, suprugama, sestrama ili potpuno suprotno da se povlače u sebi i budu skloni nekakvim depresivnim ponašanjima, samoozljeđivanju i drugo. U svakom slučaju, djeca su uvijek žrtve nasilja bez obzira i ako nisu direktno viktimizirana – zaključila je.
Šef Kancelarije Misije OSCE-a u Mostaru Ioannis Piliouris poručio je kako Misija OSCE-a ostaje posvećena jačanju rodnih, institucionalnih mehanizama u BiH osiguravajući pristup pravdi, podizanju svijesti i izgradnji kapaciteta.
Na današnjoj konferenciji predstavljen je rad Koordinacijskog tima na implementaciji Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici za period 2020.-2022.
Također, prezentovan je rad Udruženja “Žena BiH”, sa fokusom na podršku žrtvama nasilja, a razgovarano je i o važnosti edukacije osoblja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
(StarMo)