Mostar — Mostarsko muftijstvo i Medžlis Islamske zajednice Mostar sinoć su organizacijom okruglog stola obilježili 140. godišnjicu rođenja mostarskog muftije Omer ef. Džabića.
O višestoljetnom kontinuitetu mostarskog muftijstva, okolnostima u kojima su djelovale muftije u Hercegovini, šerijatsko pravnim ishodištima funkcije muftije i biografskim podacima Omer ef. Džabića u prepunoj sali Centra za kulturu govorili su aktuelni mostarski muftija Salem ef. Dedović, muftija u penziji Seid ef. Smajkić, prof.dr. Mustafa Hasani i Hasan Eminović, saopćeno je iz Muftijstva mostarskog.
Organizacija ovog programom ocijenio je muftija Dedović samo je jedan od vidova osvjetljavanja prošlosti Grada Mostara koja je, kako je kazao, ispisana pregalaštvom, humanizmom, patriotizmom i slobodarskim idejama na svim poljima ljudskog duha i stvaralaštva.
“U ovom gradu blistave tragove u svim njegovim epohama ostavljali su radini i poletni, umni i misleći ljudi, patriote, antifašisti i gazije, umjetnici, pjesnici, književnici, alimi, učenjaci, politički prvaci i narodni tribuni, a jedna od njih bio je i mostarski muftija hafiz Omer ef. Džabić”, kazao je.
Muftija je u kraćim fragmentima podsjetio i na procese izrastanja Mostara u sudsko-administrativno, komunikacijsko, privredno, vjersko i kulturno-prosvjetno središte Hercegovine.
“Sve mostarske muftije, a ukupno ih se izmijenilo četrdeset i jedan na toj funkciji, bili su naši domaći ljudi, tj. Bošnjaci, koji su nakon obrazovanja u zavičaju, školovanje uglavnom nastavljali u Istanbulu ili nekom drugom velikom obrazovnom centru Osmanske države. Prema ustaljenoj praksi istodobno su obavljali i službu glavnog profesora (muderrisa) u nekoj od mostarskih medresa, a u pravilu je to bila ona Karađoz-begova”, akcentirao je muftija Dedović.
Dodao je kako su mostarske muftije svojom ulogom na vjersko-prosvjetnom i kulturno-obrazovnom planu, ali i u javnom i društvenom životu kao aktivni sudionici i akteri pravca djelovanja nacije, bdjele nad tumačenjem islama i primjenom njegovih propisa, bili čuvari islamske tradicije Bošnjaka i davali moralnu snagu narodu u očuvanju vjere, kulture i identiteta na južnim i jugoistočnim graničnim kapijama BiH gdje je bošnjačka zajednica imala vrlo razvijene i raznolike oblike vjerskog života, muslimanske kulture i civilizacije.
On je iznio i interesantne podatke da su mostarske porodice Ćišići i Milavići dale trojicu muftija, Cvijetići iz Trebinja isto trojicu, Korkuti iz Travnika, koji vode porijeklo iz Nevesinja, četvoricu itd.
Muftija u penziji apostrofirao je ulogu hafiza Omer ef. Džabića u izradi i afirmaciji načela čuvene Rezolucije mostarskih muslimana 1941. godine donesene kao javni protestni akt u zaštitu svojih sugrađana, Srba, Jevreja i Roma od fašističkog i nacističkog zlostavljanja.
“Prvi potpisnik te rezolucije bio je muftija Džabić a u njoj su osuđena ustaška i četnička zlodjela. Ovim rezolucijama u našoj historiografiji se obraćalo vrlo malo pažnje. U njima se provlače tri osnovne koncepcije, osuda ustaškog zločina, afirmacija ideje bratstva i dobrosusjedstva i pregled činjenica i podataka o progonima muslimana”, kazao je Smajkić, naglasivši kako je početkom 1992. godine, inspirirana prethodnom, obznanjena još jedna rezolucija mostarskih muslimana u kojoj su na zahtjev velikog broja građana odvažno osudili letargičan odnos bošnjačkog političkog rukovodstva i njihov poltronski odnos prema strukturama vlasti Herceg Bosne.
“Bošnjaci su svoj protest i gnjev izrazili kroz rezoluciju muslimana Hercegovine koja je nastala u okviru Muftijstva mostarskog i Udruženja Ilmije. Potpisali su je 152 ugledna muslimana, a pridružilo im se kasnije preko 7 000 muslimana iz svih dijelova Hercegovine koji su se identificirali sa strateškim ciljevima djelovanja i rada iznijetim u tom važnom dokumentu. Posebno je važno naglasiti da je značajan broj Mostarca svih konfesija i nacija izjavio da rado prihvata ovu rezoluciju jer u cijelom njenom tekstu provijava humanizam i ravnopravan odnos prema svim ljudima”, kazao je muftija Smajkić.
Omer Besim ef. Džabić funkciju mostarskog muftije obavljao je od 1929. do 1936.g. kada su muftijstva kao organi Islamske zajednice zakonskom uredbom jugoslovneske vlade ukinuta. Tokom svog radnog angažmana istakao se na svim poljima društvenog, humanitarno socijalnog života u Mostaru. Osim na vjerskim poslovima imao je značajnu ulogu u zemljoposjedničkom udruženju u BiH i zaštiti imovine Bošnjaka u agrarnoj reformi. U više navrata boravio je u Beogradu gdje je od tamošnjih vlada pokušavao ishoditi što povoljnija zakonska rješenja i naplatu za oduzeta zemljišta, šume i pašnjake.
Džabić je prije preuzimanja dužnosti muftije bio istaknuti član tri političke partije: JMO-a, JRZ-a i JMNO-a. Bio je imenovan i u sastav gradskog vijeća Mostara. Njegov rad i inicijative uvijek su bile usaglašene sa stavovima značajnih ličnosti u Mostaru kakvi su bili Mujaga Komadina, Šerif Arnautović, Husaga Ćišič, hadži Ahmed ef. Karabeg, Ibrahim ef. Fejić i drugi.
Muftijstvo mostarsko će sve izložene radove na okruglom stolu objaviti u svom zborniku radova za 2022. godinu, prenose u utorak bh. portali, pozivajući se na Fenu.
(StarMo)
