Za samo devet godina, točnije od 2013-2021. godine, BiH je ostala bez najmanje 485.000 građana, koji su svoju sreću odlučili da potraže izvan njenih granica, a od tog broja samo u prošloj godini čak 170.000. Ništa bolje prognoze ne dolaze ni iz Ujedinjenih naroda (UN), prema čijim bi procjenama do 2050. godine BiH mogla da izgubi još petinu svog stanovništva.
Dok traju politička prepucavanja potpomognuta nacionalnom retorikom i stvaranjem tenzija među građanima, nizak životni standard i drugi problemi, stanovništvo masovno napušta BiH, a to će se, kako procjenjuju međunarodni stručnjaci, nažalost nastaviti i u nadolazećim godinama.
Uzevši procjene da je u BiH 2020. godine živjelo oko 3,3 milijuna stanovnika, predstavnici UN-a prateći situaciju u državi izračunali su da će BiH do 2050. godine ostati bez oko 600.000 stanovnika, što je pad za 18,2 posto.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, kaže da se brojke koje pominju iz UN-a ne mogu uzeti sa velikom sigurnošću, podsjetivši da već 10 godina BiH čeka na popis stanovništva. U prilog tvrdnjama Zukićeva navodi i službene podatke do kojih je došla organizacija kojom rukovodi, a koji vrlo jasno pokazuju trend iseljavanja stanovništva.
“U periodu 1. siječnja 2013 – 31. prosinca 2021. BiH je napustilo 484.998 osoba. 2013. je bila godina u kojoj je oko 24.000 ljudi otišlo iz BiH ilegalno ili nekim drugim kanalima… da bi se taj broj svake godine povećavao. Ono što je najalarmantnije jeste da je samo u prošloj godini, dakle u godini korone, zabilježeno 170.000 odlazaka, a 2020. godine 85.500”, kaže Zukićeva i nastavlja da je Unija otkrila da većina lokalnih vlasti nije adekvatno reagirala i prijavila odlazak svojih građana.
“Nemaju evidenciju o odlasku tih ljudi jer jednostavno ti ljudi tu više ne žive, ali jesu po dokumentima, uvjerenjima i kretanju. O svemu smo obavijestili i predstavnike sa entitetskih i državnih nivoa, da bi se u Vijeću ministara uvjerili da je ogroman broj ljudi koji se odrekao bh. državljanstva, što je neka vrsta odlazaka. Samo po tom osnovu imamo 96.000 građana BiH koji su se ispisali iz državljanstva”, naglašava Zukićeva.
Činjenica je da se gradovi gase, a škole zatvaraju.
“Odlaze kompletneobitelji iz Dervente, Doboja, Modriče (posebno sela), u Odžaku je nakon rata bilo oko 10.000 povratnika, a prošle godine kad smo ga obišli bilo je oko 2.300 građana. Da ne govorimo o Livnu, Kupresu, u Grahovu su se zatvarale škole, nije bilo dovoljno učenika. Posebno iznenađuje zapadna Hercegovina, gdje je standard bio mnogo bolji nego u ostalim dijelovima BiH, a imali smo veliki broj odlazaka i u Ljubuškom i Grudama, Posušju… Znamo da kad se pređe Metković, već smo u EU”, kaže Zukićeva i tvrdi da već godinama ne dobivaju odgovore od strane nadležnih u BiH, koji se pozivaju na stanje u okruženju.
“Ali to okruženje reagiraju drugačije. Mladi traže šansu i to je jedina riječ koju su oni upućivali na našim skupovima, ali je najčešće ne dobivaju. Zato na naše mlade čeka regija. Na primjer, Slovenija je prije pandemije uradila posebnu politiku prema građanima BiH… Pozvala je građane koji su ostali bez radnih mjesta, naročito tamo u Zenici gdje su ostali bez posla u željezarama, da dođu kod njih i rade. Dali su im povoljne uvjete i stanove pa ako treba da dovedu i svoje obitelji. Međutim, ti ljudi se nisu zadržali samo tu, nego tamo gdje poslodavac dobije poslove poput zemalja Skandinavije i EU”, zaključila je Zukićeva.
Sudeći prema procjenama UN-a, s identičnim problemima suočit će se i Srbija koja bi do 2050. godine mogla da ostane bez 1,5 milijuna građana, ali i Hrvatska koja će ostati bez 700.000 stanovnika. Nažalost, ove tri balkanske države nalaze se među deset država svijeta za koje se procjenjuje da će ostati bez većeg dijela populacije.
Na UN-ovoj listi, u najgoroj poziciji je Bugarska, a u prvih deset država s najbržim padom populacije, kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), tu su još Litvanija, Letonija, Ukrajina, Moldavija, Japan i Albanija.
Objava Škole se zatvaraju, gradovi se gase – BiH prijeti demografski nestanak pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
