U ljeto, 13. srpnja 1942. godine, partizani su zapalili crkvu na Šćitu, uz koju su izgorjele sakristija, knjižnica s vrijednim crkvenim ruhom, bogatim knjižnim blagom i matične knjige stare župe Rama. Radilo se o maticama koje je spomenuo fra Jeronim Vladić u izdanju svojih „Uspomena o Rami“ iz 1882. godine: „od 1773. redovito su ovdje župske matice vođene, koje se jošter u posve dobru stanju nalaze.“[1] Dakako da su matične knjige i ranije vođene, ali ovo relevantno svjedočanstvo potvrđuje da je ovo bila referentna godina od koje su matične knjige čuvane u samostanu u Rami.
Piše: Anto Ivić
Od brojnih predosmanskih franjevačkih samostana, završetak Bečkog, odn. Morejskog rata i početak 18. stoljeća dočekala su samo oni u Fojnici, Kreševu i Sutjesci. Područja ovih samostana pokrivala su područje Bosanskog apostolskog vikarijata, tj. cijelo osmansko područje današnje Bosne i Hercegovine, izuzev istočne Hercegovine, kao područja Trebinjske biskupije. Rama je pripadala Fojničkom samostanskom distriktu. Nije neobično da su se matične knjige iz razdoblja teške pastorizacije prostranih župa, nakon nekog vremena pohranjivane u matičnom samostanu. Stoga nije neočekivano da su matice župe Rama starije od 1773. dostavljene u Fojnicu. Matice čiji su dijelovi sačuvani, stradale su vjerojatno prije nego su donijete u fojnički samostan, ali možda i nakon toga.
Župe na prostoru Bosanskog apostolskog vikarijata 1741. godine
Područje župe Rama i susjednih župa 1741. godine
I pored općih crkvenih odredbi o vođenju matica proglašenih na Tridentskom koncilu (1545.-1563.), zbog turbulentnih vremena na području pod osmanskom vlašću, vođenje matičnih knjiga je ovisilo o mogućnostima na terenu. Do danas sačuvane najstarije matične knjige su iz 17. stoljeća, i pripadaju župama Sutjeska i Vareš. Najstarije sačuvane matice na području Fojničkog samostanskog distrikta, matice su krštenih župe Jajce od 1719. i Ivanjske od 1729. U Rami susjednoj župi Skopje (Uskoplje) do danas su sačuvane matice pisane od 1745., odnosno 1753. godine. Redovitija evidencija podjele sakramenata u matičnim knjigama vezana je za uspostavu Bosanskog apostolskog vikarijata 1735. ali napose za apostolskog vikara, biskupa fra Pavu Dragićevića (1740.-1768.). Upravo iz tog razdoblja potječu fragmenti matičnih knjiga župe Rama, sačuvani u arhivu Franjevačkog samostana u Fojnici. To su listovi matičnih knjiga župe Rama s upisima krštenja u od 1744. do 1747. godine, i smrti vjernika od 1746. do 1748. godine. Transliterirani tekst s bosanice ili zapadne, hrvatske ćirilice, predstavljen je u Prilozima IV. i V. ovog rada
[1] Jeronim VLADIĆ, Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu, Rama-Šćit, 2008, 157
(function(d, s, id){
var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0];
if (d.getElementById(id)) {return;}
js = d.createElement(s); js.id = id;
js.src = "https://connect.facebook.net/hr_HR/sdk.js";
fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);
}(document, 'script', 'facebook-jssdk'));
ramski-vjesnik.ba
