12. prosinca 2024.
U organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar danas je u amfiteatru Medicinskog fakulteta održan znanstveno-stručni skup pod nazivom„Vodeći problem medicine 21. stoljeća – antimikrobna rezistencija“.
Skup je okupio vodeće stručnjake iz područja mikrobiologije, epidemiologije, veterinarske medicine, pulmologije, obiteljske medicine, pedijatrije, farmakologije, farmacije te drugih srodnih medicinskih disciplina, koji su raspravljali o prekomjernom i neracionalnom korištenju antibiotika, kao i njegovim posljedicama po ljudsko zdravlje i javno zdravstvo.
Predsjednica organizacijskog odbora simpozija prof. dr. sc. Svjetlana Grgić istaknula je kako antimikrobna rezistencija nije samo vodeći problem u zdravstvenom sustavu već i u socio-ekonomskom te utječe na proizvodnju hrane, ali i ekosustava.
”Nepravilno propisivanje antibiotika, uzimanje istih u neodgovarajućim indikacijama, ne samo što je ogromna potrošnja u pitanju nego ostavlja posljedice za samog bolesnika. Između ostalog radi se o porastu rezistencije bakterija te je tako smanjen pozitivan ishod liječenja i na kraju veliki troškovi liječenja istih, tako da su posljedice enormne”, istaknula je dr. Grgić te poslala poruku da smo svi zajedno odgovorni za stanje u kojem se nalazimo po pitanju potrošnje antibiotika. Osvrnula se i na stanje u SKB Mostar te rekla kako se dobro vodi politika prevencije i kontrole antimikrobne rezistencije.“ Prednjačimo u preventivnim programima te smo nabavili vrhunsku opremu i dijagnostičke aparate kojima se to može kontrolirati kao i ljudske resurse koji to znaju napraviti“, objasnila je dr. Grgić.
Navedenu opskrbljenost opremom i ljudskim kadrom potvrdio je i ravnatelj SKB Mostar, prof.dr.sc. Ante Kvesić te istaknuo kako je ovo tema s kojom se bori cijeli svijet te je stoga organiziranje ovakvih stručnih skupova od neizmjernog značaja.
Održavanje simpozij je inicirano od strane Centra za stalno medicinsko usavršavanje Medicinskog fakulteta čija je osnovna svrha osigurati kontinuiranu profesionalnu edukaciju medicinskih djelatnika na poslijediplomskoj razini o čemu je govorio dekan, prof. dr.sc. Ivan Ćavar. „ Svi znamo da je medicina vrlo kompleksno područje koje se ubrzano i dinamično razvija te je stjecanje novih znanja, razvoj dijagnostičkih i terapijskih metoda toliko brzo da jednostavno svako malo moramo, dužnost nam je, organizirati simpozije ovakve vrste. Naglasak stavljamo na interdisciplinarnost te želimo povezati sekundarnu, tercijarnu i primarnu zdravstvenu zaštitu, javno zdravstvo odnosno sve medicinske djelatnike iz svih grana medicine kako bismo ishodili najbolja rješenja“, poručio je dr. Ćavar te se zahvalio medijima koji su neizostavni partneri medicine u svim javnozdravstvenim problemima.
Svečanom otvorenju simpozija nazočio je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ prof.dr.sc. Milenko Bevanda koji je istaknuo kako neracionalna uporaba antibiotika napravi toliku disbiozu unutar gastrointestinalnog sustava te je često potrebno preko šest mjeseci da se taj sustav vrati u ravnotežu.“ Ne smijemo dozvoliti da nam se za deset, petnaest godina događaju situacije da ljudi umiru od banalnih infekcija“, jasno je poručio ministar Bevanda te apelirao na javnost i zdravstvene djelatnike da se zajedno uključe u borbu protiv ovog ozbiljnog problema kako bi se sačuvala učinkovitost antibiotika za buduće generacije.
