Raste broj napada na novinare u Bosni i Hercegovini.
Linija za pomoć novinarima je u ovoj godini zabilježila više od 45 slučajeva napada i prijetnji novinarima/kama, kao i drugih oblika kršenja medijskih sloboda, a taj broj i dalje raste naročito u predizbornoj kampanji.
Rečeno je uz ostalo na treningu novinara/ki koji je održan u subotu u Mostaru kako bi im se omogućio detaljan uvid u prava i slobode koje mogu uživati zahvaljujući ustavnim odredbama i zakonskom okviru BiH.
Set odvjetničkih usluga
”S obzirom da se u tijeku predizborne kampanje broj slučajeva napada na novinare/ke povećava, te je bitno da nam prijave takve slučajeve kako bi poduzeli pravne i druge mjere njihove zaštite”, rekla je generalna tajnica BH novinara Borke Rudić.
Po njezinoj ocjeni, u ovo predizborno vrijeme podignute su tenzije, prilično ima radikalnih političkih izjava i neprofesionalnog odnosa političara prema medijima i novinarima, pa je stoga važno prijaviti svaki pritisak na novinare.
Riječ je inače o radionici za novinare/ke kako bi se upoznali sa sustavom pravne pomoći i odvjetničkim uslugama koje mogu imati kroz projekt MEA – Program podrške medijima u BiH, a koji podržava USAID s namjerom da bude potpora medijima u našoj državi, odnosno, kako bi novinari svoj posao radili profesionalno, odgovorno i sigurno.
To je petogodišnji projekt, a Udruga BH novinari su s Linijom za pomoć novinarima dio tog velikoga projekta.
”Mi putem njega nudimo set odvjetničkih usluga, tj., obranu na sudovima, pravne savjete i provjeru činjenica u novinarskim tekstovima prije njegove objave kako bi se izbjegle potencijalne tužbe za klevetu i/ili drugi oblici institucionalnih postupaka u vezi sa kršenjem slobode medija, prava i sigurnosti novinara”, rekla je generalna tajnica BH novinara dodajući kako nude i drugu zaštitu, kao što su prava iz radnih odnosa, autorskih i dr. prava.
Kleveta
O zakonskom okviru i institucionalnoj praksi u zaštiti medijskih sloboda i individualnih prava novinara/ki s osvrtom na Zakon o zaštiti od klevete govorila je odvjetnica iz Mostara Nada Dalipagić.
Po njezinim riječima, u razdoblju od donošenja Zakona o zaštiti od klevete donošene su odluke koje su oslanjane na odluku Ustavoga suda BiH u kojoj je nagalasak na slobodu izražavanja, a zauzeta su i određena stajališta koja zapravo primiču europskim vrijednostima i načinu ponašanja novinara u obavljanju svojih družnosti.
”Iz dosadašnjih presuda vidjivo je da šteta koja može biti nanesena ugledu i dostojanstvu neke osobe mora biti značajna šteta, da se tu mora raditi o činjenicama je li tužitelj javna osoba ili nije.
Ako je tužitelj javna osoba on mora pristati na veću tolerantnost i mora dozvoliti da se iznose i sadržaji koji mogu čak i vrijeđati, ne s namjerom da se nanese šteta toj osobi nego, u smislu upoznavanje javnosti s informacijama koje su osnovna dužnost novinara i sredstava informiranja”, objasnila je odvjetnica Dalipagić.
U 2021. godini, Linija za pomoć novinarima (FMHL) je registrirala 71 slučaj prijetnji novinarima, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama.
Visoka razina nekažnjivosti
Uobičajeno visoka razina nekažnjivosti napada na novinare/ke (samo 33 posto slučajeva bude riješeno u korist novinara/ki) kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavini prava i dostupnosti pravde medijskim profesionalcima/kama, rečeno je na treningu.
Istaknuto je o to, kako značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelomično zbog toga što medijski profesionalci/ke nemaju provjerenja u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i instrumentima zaštite.
Trening u Mostaru kreiran je tako da omogući sudionicima i nova znanja i informacije o mehanizmima zaštite koji stoje na raspolaganju novinarima/kama i medijima na državnoj, entitetskoj i/ili županijskoj razini, kao iu Brčko distriku.