Županijski sud u Livnu utvrdio je da policija u ovom gradu nije imala pravni osnov za ograničavanje pristupa informacijama novinarima BIRN-a BiH o disciplinskim postupcima protiv policijskih službenika.
Ovi podaci su zatraženi od svih policijskih agencija u Bosni i Hercegovini radi istraživanja o procesuiranju prekršaja policajaca, no većina institucija odbila je omogućiti uvid u spise disciplinskih postupaka.
Policija pogrešno primijenila zakon
Sud u Livnu pojasnio je da, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama, svi građani imaju pravo na uvid u podatke javnih tijela, osim u iznimnim slučajevima koji su zakonom propisani.
Prema ocjeni Suda, policija je pogrešno procijenila da novinari moraju obrazložiti svrhu zbog koje traže informacije. Zakon jasno propisuje da podnositelji zahtjeva nisu dužni navesti razloge za traženje informacija, zbog čega je Sud zaključio da je MUP HBŽ nepravilno primijenio zakon i time nezakonito uskratio pristup podacima.
Novinari tužili ministarstva zbog netransparentnosti
Tijekom 2023. godine, novinari BIRN-a BiH podnijeli su zahtjeve za pristup izvještajima i rješenjima o disciplinskim sankcijama protiv policajaca svim policijskim agencijama na kantonalnoj, entitetskoj i državnoj razini. Cilj istraživanja bio je testirati transparentnost institucija te analizirati izrečene kazne.
Nijedno ministarstvo nije BIRN-u BiH dostavilo tražene podatke nakon prvog zahtjeva, zbog čega su novinari pokrenuli upravne sporove protiv ministarstava unutarnjih poslova Unsko-sanske, Hercegovačko-neretvanske, Zeničko-dobojske, Hercegbosanske i Tuzlanske županije.
Sudovi u Bihaću, Zenici i Livnu presudili su u korist BIRN-a BiH, čime su potvrdili da su nadležne institucije neopravdano uskratile informacije.
Pogrešna primjena zakona i ignoriranje konteksta
Za Enu Kljajić-Grgić, voditeljicu Centra za pružanje pravne pomoći organizacije Transparency International, presuda Županijskog suda u Livnu bila je očekivana.
“Kada institucije odbiju pristup informacijama, a pritom ne uzmu u obzir sve činjenice i okolnosti, sud obično poništava takve odluke i vraća ih na ponovno odlučivanje”, objašnjava Kljajić-Grgić.
Posebno je indikativno, kako navodi, to što je MUP HBŽ odbio dostaviti informacije uz obrazloženje da BIRN BiH nije naveo svrhu zahtjeva, iako Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije BiH izričito propisuje da javno tijelo ne smije ispitivati opravdanost zahtjeva niti tražiti dodatna obrazloženja.
“Ovo je očiti primjer pogrešne primjene zakona, jer institucije nemaju pravo tražiti dodatne razloge kada novinari ili građani podnose zahtjev za pristup informacijama”, naglašava Kljajić-Grgić.
Stotine postupaka protiv policajaca završilo u zastari
Kljajić-Grgić također ističe kako je Ministarstvo unutarnjih poslova HBŽ u potpunosti ignoriralo činjenicu da je zahtjev podnijela medijska nevladina organizacija koja se bavi izvještavanjem o vladavini prava.
Dodaje kako su novinari BIRN-a BiH željeli pokrenuti javnu raspravu o disciplinskim postupcima protiv policijskih službenika, budući da javnost ima pravo biti informirana o tome kako se sankcioniraju kršenja propisa i neprofesionalno ponašanje policajaca.
Istraživanje provedeno na temelju dostupnih dokumenata pokazalo je alarmantne podatke – stotine disciplinskih postupaka protiv policijskih službenika završilo je u zastari zbog proceduralnih propusta, dok su slučajevi policijskog nasilja koji su uznemirili javnost prošli nekažnjeno ili se godinama odugovlače u dugotrajnim procesima.
Ova presuda još je jedna potvrda da je netransparentnost institucija ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini te da su novinari često prisiljeni sudskim putem tražiti informacije koje bi trebale biti javno dostupne. (Hercegovina,info)
