Prepuna dvorana u Tomislavgradu: Blidinje jezero nije dar ledenjaka, nego ljudskih ruku

U dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu danas je, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu, održano predavanje dr. sc. Denisa Radoša pod nazivom „Kako je nastalo Blidinje jezero?“. Velik interes javnosti pokazao se već pri samom početku – dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Večer je otvorila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu Anđa Renić, a u središtu predavanja bila je jasna i znanstveno utemeljena poruka: Blidinje jezero nije glacijalnog postanka. Suprotno raširenom uvjerenju, riječ je o umjetnom jezeru koje su ljudi stvorili prije otprilike 140 godina. Dr. Radoš naglasio je kako se glacijalna teorija, nakon detaljnih geomorfoloških analiza, može u potpunosti odbaciti.

Blidinjsko jezero danas je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini te zaštićeni geomorfološki spomenik prirode unutar Parka prirode Blidinje. No njegov nastanak vezan je uz vrlo konkretne potrebe tadašnjeg stanovništva. Do kraja 19. stoljeća Blidinjsko polje redovito je plavilo u proljeće, nakon topljenja snijega, a voda je ponirala kod Ivan Doca. Zbog potrebe za vodom tijekom ljetnih mjeseci, lokalni ljudi odlučili su začepiti ponore i tako zadržati vodu u polju.

Iako se točna godina nastanka jezera ne navodi u izvorima, povijesne karte daju jasan okvir. Karta iz 1881. godine, koja prikazuje stanje s kraja 1880., još uvijek ne bilježi postojanje jezera. Već na austrijskoj topografskoj karti nastaloj između 1880. i 1884. godine, Blidinje jezero jasno je ucrtano. Na temelju toga, njegov se nastanak smješta u razdoblje između 1881. i 1885. godine.

Predavač se osvrnuo i na narodnu predaju, koja se u ovom slučaju podudara sa znanstvenim zaključcima. Lokalno stanovništvo oduvijek je tvrdilo da je jezero ljudsko djelo. Prvi zapis o tome ostavio je duvanjski učitelj Stojan Rubić 1899. godine, a sličnu priču kasnije je prenio i Andrija Jurić, dugogodišnji lovočuvar s područja Čvrsnice i Prenja. Zabilježeno je i postojanje kamenog nasipa koji je zadržavao vodu, što predstavlja jedini trag ranije brane prije izgradnje današnje.

Posebno je istaknuto da današnje Blidinje jezero opstaje isključivo zahvaljujući brani izgrađenoj 1990. godine u ponornoj zoni. Bez te brane, voda bi i danas otjecala podzemnim putevima, kao što je to činila stoljećima ranije.

Predavanje dr. sc. Denisa Radoša još jednom je pokazalo kako spoj znanstvenih istraživanja, povijesnih izvora i narodne predaje može rasvijetliti važne dijelove lokalne prošlosti, ali i razbiti dugogodišnje zablude o prirodnim fenomenima koji su postali simbol jednog kraja.

Slaven Nevistić / Tomislavcity

#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item1 {
background: url(https://cdn.tomislavcity.com/wp-content/uploads/2026/02/IMG-20260206-WA0002-e1770409480996-80×60.jpg?x53932) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item2 {
background: url(https://cdn.tomislavcity.com/wp-content/uploads/2026/02/IMG-20260206-WA0005-e1770409515411-80×60.jpg?x53932) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item3 {
background: url(https://cdn.tomislavcity.com/wp-content/uploads/2026/02/IMG-20260206-WA0004-e1770409529527-80×60.jpg?x53932) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item4 {
background: url(https://cdn.tomislavcity.com/wp-content/uploads/2026/02/IMG-20260206-WA0006-e1770409504478-80×60.jpg?x53932) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item5 {
background: url(https://cdn.tomislavcity.com/wp-content/uploads/2026/02/IMG-20260206-WA0010-e1770409561637-80×60.jpg?x53932) 0 0 no-repeat;
}
#tdi_1 .td-doubleSlider-2 .td-item6 {
background: url(https://cdn.tomislavcity.com/wp-content/uploads/2026/02/IMG-20260206-WA0003-e1770409470678-80×60.jpg?x53932) 0 0 no-repeat;
}