Crni kolovoz koji su, uz prometne nesreće, obilježila i utapanja polako se približava kraju. Tragične vijesti izmjenjivale su se, proglašavani su dani žalosti, cijela država je bila u suzama, piše Večernji list BiH.
Po dvoje iz obitelji gubilo je život na jezerima, a pitanja na koja je teško odgovoriti niz je. U rijekama i jezerima u BiH u manje od tri mjeseca izgubljeno je čak 30 života, među kojima je i smrt 12 migranata koji su izgubili život na graničnom području, u rijeci Drini.
Ne ponovilo se
Posljednje tragedije su one na Ramskom jezeru, gdje su se utopili djevojka i mladić iz Čakovca, te u Jajcu, na Plivi, gdje se 22-godišnjak iz Donjeg Vakufa počeo utapati, a 61-godišnji ujak, vidjevši što se događa, pokušao mu je pomoći. Nažalost, s obzirom na to da je mladić bio neplivač, on je vjerojatno i člana obitelji povukao u vodu te su obojica izgubila život. Prisjetit ćemo se i početka mjeseca kad su na posljednji počinak ispraćena dva brata iz Livna. Jedan je preminuo nedugo nakon utapanja na jezeru Mandek, dok je drugi brat preminuo nekoliko dana poslije u bolnici. I u ovom slučaju jedan brat je pokušavao spasiti onog koji se počeo utapati i dogodilo se ono za što kažemo da je nezapamćeno i ne ponovilo se nikad više. Svi ovi događaji tragedija su za društvo jer sve su to ljudi pred kojima je još bilo života i koji su mogli dati svoj doprinos zajednici. Međutim, zla kob, sudbina, nesmotrenost…, nešto se dogodilo da, uz prometne nesreće koje uzimaju brojne živote, ovog ljeta u samo nekoliko tjedana pričamo o obiteljima koje su zavijene u crno zbog nesreća na bh. jezerima i rijekama.
U lipnju ljeto je, nažalost, počelo tragedijom na Jablaničkom jezeru gdje je život izgubio 16-godišnjak iz Saudijske Arabije. Tada je član ronilačkog tima GSS-a Prenj Danko Dangubić za Avaz komentirao situaciju. Iskusni ronilac objasnio je da je BiH već dugo ozbiljna destinacija, zbog čega imamo sve više domaćih i stranih turista, a samim tim i više neželjenih situacija. Poslao je tada upozorenje i roditeljima, a i važno je da to svi čuju jer bh. jezera i rijeke nisu uopće bezopasni.
“Ljudi nekada previše podcjenjuju situaciju. Ozbiljnim situacijama se pristupa jako neozbiljno i onda dolazimo do ovakvih tragedija. Roditelji djece koja nisu istinski plivači, ali sve i da jesu, ne bi trebali imati toliku slobodu da ih ne kontroliraju u svakom trenutku. To je upravo ono što sam rekao. Ljudi sebe precijene u nekoj situaciji. I mi stariji trebamo držati na oku sebe, a osobito djecu”, kazao je. Svojedobno je ronilac Bojan Drašković komentirao kakve sve zamke krije voda.
“Najčešći uzroci tragedija su da su kupači nesvjesni kakve sve opasnosti nosi rijeka. Od podvodnih, jakih struja, neravnog terena, čak i rupe od eksploatacija šljunka. Čak iako mislite da znate dobro plivati, to ne znači da ste na divljim plažama sigurni. Ponekad se događa da se čak i neplivači odluče okupati na nekoj od divljih plaža uz tok rijeka ili na obalama umjetnih jezera, ne znajući da je rizik previsok, a tragedija s fatalnim ishodom itekako moguća. Jedan od izazova, mahom za mlađu populaciju, je skakanje s mostova i brana, što je također opasno ako nemate iskustva sa skokovima s visine. Ako to ne znate raditi na pravi način, rizik je toliki kao da skačete na beton”, riječi su ronioca.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kažu pak da je utapanje treći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda u svijetu. Prema kodeksu sigurnosti na vodi Crvenog križa, cijeli proces utapanja traje od 3 do 5 minuta te su brzina djelovanja i poznavanje pružanja prve pomoći nužni za spašavanje života.
Kupanje i plivanje u rijekama ima svoje sigurnosne zamke – kupačima prijete jake riječne struje, virovi i promjene vodostaja, kao i potopljeni predmeti koje je teško uočiti zbog teško preglednog dna. Slično je i na jezerima, gdje opasnost vreba zbog smanjene vidljivosti te naglih promjena dubine i temperature. Crveni križ u svojim savjetima navodi da je važno uvijek pratiti gdje su djeca. Također, upozoravaju da je važno nositi zaštitnu opremu, a osobito prsluk za spašavanje, koji spašava život posebno u dubokim vodama i jakim strujama. Važno je biti hidriran jer se čovjek u vodi više znoji i umara te mu je hidracija bitna. Upozoravaju i na važnost da se u jezerima i rijekama uvijek pliva u društvu, a da se u vodu ulazi polako, posebno ako osoba ima neku kroničnu bolest, prenosi Večernji list.
“Osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja”, naglašeno je.
Rizik od ozljeda
Važno je pratiti i vrijeme jer struje u kombinaciji s jačim vjetrom povećavaju rizik od nesreća. Tehnike oživljavanja su posebno bitne.
“Osoba koja se utapa može ugroziti i osobu koja je spašava, uključujući i vješte plivače. Spašavanje osobe koja se utapa trebalo bi prepustiti ljudima koji su za to obučeni. Ako ih nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom i prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje. Nakon što se osobu izvuče na sigurno mjesto, treba što prije pozvati hitnu medicinsku pomoć i započeti tehnike oživljavanja i ne prekidati taj proces sve do dolaska hitne medicinske pomoći”, stoji u uputama Crvenog križa.
Sve savjete i upozorenja treba shvatiti ozbiljno jer u sekundi se dogodi tragedija koju ćemo pamtiti cijeli život, a za koju znamo da se mogla spriječiti. Ovo je upozorenje i lokalnim zajednicama i o onima koji se brinu za jezera da će u godinama koje predstoje morati poraditi na sigurnosti, ograđivanju prostora, angažmanu spasilaca… jer turista je sve više, a stopa sigurnosti se ne povećava. Naprotiv…
Objava Sve češća utapanja u rijekama i jezerima BiH: U manje od tri mjeseca 30 preminulih pojavila se prvi puta na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Mostarski.info )
