Hrvatska će nastaviti pružati snažnu potporu Bosni i Hercegovini i zagovarati jednakopravnost Hrvata, što je bilo i dijelom razgovora s papom Lavom XIV., francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, rekao je u Banjoj Luci hrvatski premijer Andrej Plenković.
Iako je prvotno bilo planirano da premijer s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto danas svečano otvori novi granični prijelaz između Hrvatske i BiH u Gradiški, to je izostalo zbog opstrukcija jednog bošnjačkog dužnosnika u Carinskoj upravi, prenosi Hina.
Neformalan obilazak graničnog prijelaza
Premijer je unatoč tome neformalno obišao taj granični prijelaz. Izrazio je očekivanje da će se razriješiti “formalnosti” oko otvaranja graničnog prijelaza čime bi se olakšala mogućnost kretanja ljudi i roba iz BiH prema Hrvatskoj i dalje prema Europskoj uniji.
Premijer se u Banjoj Luci susreo s biskupom banjolučkim mons. Željkom Majićem, obišao izložbu sakralne umjetnosti u Riznici Opatije “Marija Zvijezda” te sudjelovao na svečanosti polaganja kamena temeljca za Studentsko-kulturni pastoralni centar u Petrićevcu kod Banje Luke. Tom događaju nazočili su i neformalni čelnik Republike Srpske Milorad Dodik i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.
Poruka suradnje i poštovanja
U obraćanju je hrvatski premijer istaknuo kako se ovom posjetom šalje “poruka suradnje, poruka poštovanja” prema biskupu Majiću i svim vjernicima te Bosni i Hercegovini koju je nazvao “susjednom i prijateljskom zemljom”.
“Nastojimo je podupirati kao što ste dobro primijetili i tijekom ova tri posljednja velika vanjskopolitička posjeta, posjete papi Lavu XIV., posjeta francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru. Posebno su nam uvijek na umu interesi Bosne i Hercegovine i zalaganje za ubrzanje njezina europskog puta. Nastavit ćemo to činiti jer smatramo da je to i naša odgovornost i zalagati se i za boljitak svih njenih građana, sva tri konstitutivna naroda i naravno, uvijek posebnu brigu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini jer je to i naša ustavna obaveza”, istaknuo je hrvatski premijer.
Odgovornost prema Hrvatima u Republici Srpskoj
Dodao je kako potporom izgradnji Studentskog centra Hrvatska pokazuje odgovornost prema Hrvatima u Republici Srpskoj. Pritom je naveo kako Hrvatska “snažno podupire sve nacionalne manjine koje žive u Republici Hrvatskoj i naravno projekte srpske nacionalne manjine“.
“Želimo da svi koji u Hrvatskoj žive da se osjećaju dobro i da mogu njegovati svoju kulturu, identitet, običaje i vjeru”, istaknuo je.
Plenković će se sa stranačkim izaslanstvom HDZ-a susresti i s vodstvom sestrinske stranke HDZ-a BiH.
Izborni zakon
Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će se prije općih izbora sljedeće godine postići dogovor o izmjeni Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata u državnom vrhu BiH gdje je glasovima dominantno Bošnjaka u četiri navrata na mjesto hrvatskoga člana biran Željko Komšić.
„Mi se nadamo da će doći do dogovora. Mislimo da bi to bilo itekako dobro i korisno“, rekao je Plenković nakon susreta vodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Banjoj Luci. Plenković je odgovarajući na upit novinara rekao kako je tijekom pregovora o miru u BiH u američkome gradu Daytonu bilo usuglašeno da jedan narod neće birati drugome političke predstavnike.
Nema službenog kontakta
Glasovima dominantno bošnjačkih birača od 2006. godine je u četiri navrata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić. Zbog toga s njim predstavnici hrvatske politike u BiH te službenog Zagreba nemaju službenog kontakta.
„Mi upozoravamo na taj problem već skoro 20 godina. Smatramo da sukladno duhu i slovu Daytonskog sporazuma treba poštovati ono što je tada dogovoreno“, dodao je Plenković.
Komšić je prvi put izabran u državni vrh na izborima 2006. godine. Ponovno je na tu poziciju biran 2010., te u dva navrata ponovno 2018. i i 2022. godine. On se ne može kandidirati na izborima sljedeće godine, no postoje neslužbene najave da bi se nekoliko kandidata koji računaju na iste glasove mogli prijaviti.
Plenković poziva na izgradnju povjerenja koje je postojalo između Hrvata i Bošnjaka prije prvog Komšićeva izbora. „Ako je do 2006. sve bilo normalno ne vidim razloga zašto se ne bi vratili na ono što ulijeva najvažniju stvar i u životu i u politici, a to je povjerenje“, dodao je. (hercegovina.info)
