Sveti Vasilije Ostroški je bio episkop zahumski i srpski pravoslavni svetitelj koga crkva slavi 12. svibnja, po gregorijanskom kalendaru (29. aprila, po julijanskom). Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Kada je odrastao otišao je u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice i tu se zamonašio.
Foto: Crkva i petstoljetno stablo u rodnom mjestu svetog Vasilija Ostroškog
Kao monah ubrzo se pročuo zbog svog podvižničkog života, a kasnije je izabran za episkopa zahumskog i skenderijskog. Najprije je živio u Tvrdošu, a kada su Turci razorili manastir, preselio se u Ostrog gdje je nastavio svoj podvižnički život, uz mnogo tople molitve i brige za svoje vjernike. Upokojio se u Gospodinu 1671. godine, a njegove čudotvorne i celebne moći čuvaju se do današnjeg dana. Njegove moći se kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, mjesto hodočašća za vjernike svih religija. U njihovu moć iscjeljenja i utjehe vjeruju podjednako kršćani i muslimani.
Čudesa na grobu svetog Vasilija su, kažu vjernici, bezbrojna. U Ostrogu se svake godine na Trojičin dan održava veliki narodni sabor kada se slivaju rijeke poklonika, bez obzira na vjeroispovijest, tražeći iscjeljenja u najtežim bolestima i mukama.
Foto: Unutrašnjost crkve
Manastir Ostrog u Crnoj Gori
Manastir se nalazi između Danilovgrada i Nikšića u Crnoj Gori. Arhitektura manastira Ostrog je vrlo specifična i jedinstvena, a razlog za to je prvenstveno geografski položaj manastira, koji je praktično uklesan u stijeni, pa je i njegova arhitektura građena u skladu sa tim.
Kompleks manastira Ostroga obuhvata dva dijela, od kojih je prvi veći i to je Donji manastir. Smješten oko Crkve Svete Trojice, sagrađene 1824. godine, oko koje je većina manastirskih objekata, uključujući i konak. Do bijelog, Gornjeg manastira, usađenog u stijenu, stiže se usponom i uzanom stazom dužine 3 km koja vodi uzbrdo do dvije malene pećinske crkve.
Mnogi vjeruju da će, ako se zavjetuju da će na svetog Vasilija otići u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnesena”. Ako riješite da potražite pomoć ovog sveca, od sutra treba da počnete strogi post koji će trajati sve dok na Duhove ne odete na Ostrog i tamo se pričestite.
Vjernici koji polaze na put u manastir sa sobom obavezno treba da ponesu ulje, tamjan i pamuk, ali i vunene čarape i sve to potom ostave kod sveca “da prenoći”, jer stvari koje provedu noć u prostoriji sa moštima sveca, vjeruje se, dobivaju magične moći izliječenja.
Narodno vjerovanje kaže i da Sveti Vasilije Ostroški svake noći ustaje iz kovčega i šeta po stijenama, a tokom vjekova su mnogi svećenici svjedočili da svakog jutra vide pocijepane vunene čarape na nogama sveca, iako su uvečer bile obuvene čitave. Otuda i praksa da vjernici koji idu na Ostrog sa sobom ponesu i jedan par bijelih vunenih čarapa.
Legenda o Svetom Vasiliju
Postoji legenda da je sa vrha Gornjeg manastira jednom davno ispalo novorođenče iz kolijevke. Budući da se Gornji manastir nalazi u stijenama planine Ostroška greda, uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, koja se zadovoljno smijala.
Budući da je se Gornji manastir nalazi u stijenama planine Ostroška greda, uz samu liticu, na čak 900 metara nadmorske visine, majka se prestrašila i vjerovala da je izgubila dijete. Međutim, beba je pronađena živa i zdrava na zemlji u podnožju planine, veselo se smješkajući.
U nekim krajevima se smatra da će biti rodna godina ako na ovaj dan, 12. svibnja, padne snijeg ili bude oblačno.
Ako se ikada zaputite na ovo sveto mjesto, običaj je da se ponese flaša ulja, koju monasi pri službama osvještavaju i poklanjaju vjernicima u malim flašicama, a koje se koriste radi liječenja. Međutim, najvažnije je da ponesete jedan par vunenih čarapa – priča se da su čarape Svetog Vasilija uvijek pocjepane, jer noću ustaje i hoda, pa ih monasi svakoga dana mijenjaju.
