Javna rasprava pokazala je da su građani Glamoča općinskim vijećnicima ukazali da treba odbiti javni interes za izgradnju poligona
Utvrđivanje javnog interesa za lokacijsko pozicioniranje lokalnog poligona obuke i strelišta “Glamoč” bila je tema javne rasprave na kojoj su javnost, vijećnici, a i predstavnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH čuli što narod misli o gradnji novog poligona na području te općine.
Zajednička odluka
Ako je suditi na temelju onog što se čulo za govornicom u prepunoj kinodvorani Doma kulture, građani Glamoča rekli su plebiscitarno “NE” projektu gradnje vojnog poligona na novoj lokaciji i eksproprijaciji nekretnine. Ne žele drugu “Barbaru”, ne žele svakodnevne detonacije, zagađenje vode, zemlje i zraka. “Uz sve to ružno što nam se događalo, rat, devastaciju, poligon “Barbara”, uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava kod sela Pribelje, gore ispod Vitoroge, sad žele i napraviti 102 km2 poligona na prostoru Škadima. A s obzirom na vjetrove koji pušu od Kupresa, znači da bi sve što bi se gore događalo pokrilo Glamočko polje”, kazao nam je Mićo Radoja, predsjednik Zavičajne udruge “Glamočko kolo” iz Banje Luke.
Radoja je donio i priložio peticiju s više od 300 potpisa Glamočana koji žive u tom gradu te, među ostalim, dodao kako je sve zlo u toj općini počelo s “Barbarom”, među kojim i povećan broj oboljelih od raka pluća, te se upitao od čega kad nema ni tvornica ni drugih zagađivača, piše portal Večernjeg lista BiH. I lokalne udruge su reagirale pisanim aktom u kojem su, kako nam je objasnio Siniša Šolak, predsjednik Udruge “Glamočki krumpir”, svoje protivljenje potkrijepili činjenicama: “Na tom teritoriju nalazi se 112 zaštićenih ili rijetkih biljnih vrsta s crvene liste BiH, dali smo kontifikacije koliko se poljoprivrednog zemljišta obrađuje, koliko ima stoke krupnog zuba, sitnog zuba, da ne govorimo o činjenici da je, jednostavno, u suprotnosti s našim inicijativama i aktivnostima oko glamočkog krumpira, koji ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo. Da ne govorimo o činjenici da ni u jednoj strategiji ili bilo kojem dokumentu bilo koje razine, počevši od prostornog plana Županije, Federacije, a ni u lokalnim aktima, ne postoji prostor rezerviran za tu namjenu.”
Općinski načelnik Nebojša Radivojša javnu raspravu organizirao je na zahtjev OV-a, a nakon zaprimanja zahtjeva MO BiH za proglašenje javnog interesa i eksproprijacije zemljišta za potrebe gradnje vojnog poligona za uništavanje NUS-a, probu artiljerijskog naoružanja i obuku OS BiH, donosi Vecernji.ba. “Javna rasprava nam je upravo pokazala da su građani Glamoča protiv izgradnje vojnog poligona i samim tim su općinskim vijećnicima ukazali na to da trebaju zauzeti zajednički stav i odbiti javni interes za izgradnju poligona.” Predstavnici MO i OS BiH objašnjavali su potrebe vojske, ali i koristi koje bi općina imala od poligona, no mišljenje građana nisu uspjeli promijeniti. Poligon ne žele ni susjedi, pa su svojim dolaskom ili pismenom reakcijom iskazali svoje mišljenje i podršku, među kojima je bila i Drvarčanka Dragana Damjanović, inače zastupnica i potpredsjednica Skupštine HBŽ: “Mi smo prošle godine pisali dopis i Predsjedništvu BiH i Ministarstvu, odnosno ministru Zukanu, međutim, oglušili su se o naš poziv, piše VL.
Tražili smo sastanak s njima da izrazimo volju, tada uime Kluba Srba, no mislim da ovdje nisu važne ni stranke ni nacionalnost, ovdje su važni ljudi. Trebamo ih zaštititi. Kada nitko od njih nije došao vidjeti kako ovaj narod živi ovdje, mislim da nam ni poligon u takvim namjerama ne treba.”
Štetne tvari
Gradonačelnik Livna dan prije javne rasprave na naš upit za mišljenje kazao je: “Kad smo saznali za javnu raspravu i kad smo saznali uopće za izmještanje vojnog poligona, ili kako se to već zove, za uništavanje eksplozivnih naprava i svega, uputili smo dopis i Vijeću ministara i MO BiH i ukazali na sve reperkusije koje i kratkoročno i dugoročno mogu imati na ovo područje, na stanište i biljnog i životinjskog svijeta, a prije svega na izvorišta vode.” A kako se radi o krškom području, ne treba ni spominjati da sve štetne tvari i teški metali završavaju u podzemnim tokovima Crnomorskog i Jadranskog slijeva, a to znači i u Livnu, objava je Večernji list
www.tomislavnews.com
