U prostorijama Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) danas je promoviran zbornik radova koji govori o demografskim kretanjima u BiH zemlji pod nazivom “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine”.
“Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni prirast i masovno iseljavanje, posebno mladih. Više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi u inozemstvu. Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak”, rečeno je na današnjoj promociji spomenutog zbornika.
Radi se o temeljitoj analizi ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.
Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a na Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović, koji su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika. Autori iz različitih znanstvenih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.
“Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od kronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni prirast i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva”, upozorio je akademik Mirko Pejanović.
Demografske promjene nisu samo statistički podaci – one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utječe na tržište rada, zdravstveni sustav i društvenu strukturu, istakao je Efendić posebno ukazujući na ekonomske uzroke i posljedice migracija, navodeći da su prostorne nejednakosti i socioekonomski faktori poput nezaposlenosti i niskih plaća glavni okidači odlaska mladih.
“Pitanje ostanka u zemlji nije samo emotivno, već duboko ekonomsko i sustavno. Promjena u strukturi stanovništva već utječe na tržište rada, starenje populacije i opću kvalitetu života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracijske politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne”, poručio je Adnan Efendić.
Prema podacima iz zbornika BiH bilježi negativan prirodni prirast još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina.
Pored toga, prosječna starost stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4%.
“Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracijskih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom”, upozoravaju stručnjaci i neki od autora publikacije, ističući i važnost obrazovnog sistema i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje.
Zbornik naglašava i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku, te poziva na integrirane mjere pronatalitetne politike, ravnomjernog regionalnog razvoja i podrške mladim obiteljima.
Promocija je okupila predstavnike akademske zajednice, a svi prisutni su se složili u ocjeni da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova suvremene BiH.
Objava Od 2010. do 2019. BiH napustilo 400.000 osoba, prosječna starost stanovništva je 42,5 godina pojavila se prvi puta na Tomislav City.
