Voda, najdragocjeniji, ali nedovoljno cijenjen resurs na svijetu, leži u srcu rastuće globalne krize koja prijeti ljudima i svim bićima na Zemlji, upozorava novi izvještaj svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.
Objavljen na Svjetski dan hrane, izvještaj “Visoka cijena jeftine vode” otkriva surovu stvarnost: godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava procjenjuje se na 58 bilijuna američkih dolara, što je ekvivalent 60 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopćeno je iz WWF-a Adria.
Međutim, kako navode, svjetski slatkovodni ekosustavi nalaze se na silaznoj putanji, predstavljajući sve veći rizik za te vrijednosti.
Od 1970. godine svijet je izgubio trećinu močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u prosjeku smanjene za čak 83 posto. Ovaj poražavajući trend pridonio je povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode i nesigurnošću hrane.
Kako je istaknuto, brojne rijeke i jezera su presušili, onečišćenje se povećalo, a izvori hrane su se smanjili.
Izvještaj naglašava i potrebu za boljom prilagodbom na sve lošije utjecaje klimatskih promjena – od razornih suša i ekstremnih poplava do rasta razine mora.
„Voda i slatkovodni ekosustavi nisu samo temelj našeg gospodarstva, već i izvor života našeg planeta i budućnosti. Zdrave rijeke, jezera i močvare ključne su za sigurnost vode i hrane, prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje biološke raznolikosti, ali također pružaju neprocjenjive kulturne i duhovne vrijednosti koje su izuzetno važne za dobrobit ljudi diljem svijeta. Posljednji je trenutak da vlade, tvrtke i financijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu naših slatkovodnih ekosustava kako bismo osigurali budućnost u kojoj voda obilno teče za sve”, istakla je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Izvještaj utvrđuje da izravne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za kućanstva ili navodnjavanja poljoprivrede i industrije, iznose minimalno 7,5 bilijuna američkih dolara godišnje. Također, procjenjuje da su nevidljive koristi poput pročišćavanja vode, poboljšanja zdravlja tla, skladištenja ugljika i zaštite zajednica od ekstremnih poplava i suša, i do sedam puta veće, oko 50 bilijuna dolara.
Međutim, kako je navedeno, degradacija rijeka, jezera, močvara i podzemnih vodonosnika također prijeti tim vrijednostima.
Ispumpavanje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promjene u protoku rijeka, onečišćenje te utjecaji povezani s klimatskim promjenama ugrožavaju slatkovodne ekosustave.
Više od dvije trećine najvećih svjetskih rijeka više nisu slobodnog toka, dok se močvare i dalje gube tri puta brže od šuma.
Uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosustava ostavlja milijarde ljudi diljem svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uvjetima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i ekonomiju rastu.
Do 2050. godine, oko 46 posto globalnog BDP-a moglo bi dolaziti iz područja koja se suočavaju s krizom vode, što je porast s današnjih 10 posto, navodi se u saopćenju.
WWF također upozorava da se zastarjelo razmišljanje koje se fokusira isključivo na izgradnju infrastrukture zanemaruje izvor problema: degradirane rijeke, jezera, močvare i i vodonosnici neće riješiti krizu vode, posebno ne u vrijeme klimatske krize.
Ključ rješenja je, kako navode, u zaustavljanju neprestanog gubitka slatkovodnih ekosustava. Vlade bi se trebale pridružiti „Izazovu za očuvanje slatkovodnih ekosustava“ čiji je cilj obnoviti 300.000 km degradiranih rijeka i 350 milijuna hektara degradiranih močvara diljem svijeta do 2030. I tvrtke, kako je navedeno, moraju promijeniti svoj pristup vodi i povećati zajedničke napore za njezinim očuvanjem.
Matea Jarak, voditeljica WWF-ovog projekta EU Horizon 2020 MERLIN, ističe da obnova slatkovodnih ekosustava mora biti pokretač promjene, uz očekivanje da će klimatske promjene dodatno pogoršati situaciju na našoj planeti.
“Projekt MERLIN poziva na transformativnu obnovu ekosustava, uvodeći rješenja temeljena na prirodi za hitnu sustavnu promjenu našeg društva, kroz čak 17 područja diljem Europe na kojima se oporavljaju rijeke, potoci i močvare. WWF Adria kao partner na projektu provodi aktivnosti obnove u Parku prirode Hutovo blato, koji je pod pritiskom razvoja mreže hidroelektrana u blizini izgubio preko 50 posto voda koje su kroz različite izvore punile močvaru. Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu”, naglasila je Jarak.
federalna.ba/Fena