Na tržištu Bosne i Hercegovine krajem prošle i početkom ove godine prijavljena je nestašica više lijekova, dok neki neće biti do kraja godine, neki su trajno obustavljeni.
Razlozi nestašice su, među ostalim, kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnoviti dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.
U prosincu 2024. godine i tijekom ove godine prijavljen je privremeni ili trajni prekid u prometu 33 lijeka, a iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako za veći broj lijekova postoje takozvane generičke paralele, tako da u slučaju da nedostaje lijek jednog proizvođača, dostupan je lijek s istom aktivnom supstancom, iste jačine i farmaceutskog oblika drugog proizvođača.
U ostalom, prijavljena je nestašica Klavocina bid, Ventolina, Levemira, Carboplasina.
Također, nestašica je pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kao i onih koji se koriste onkološkim pacijentima, prenosi Klix.ba.
Proizvođači su u obavezi da u slučaju prekida u snabdijevanju tržišta lijekom obavijeste Agenciju, a prekidi mogu biti privremeni i trajni.
U slučaju privremenih prekida, neophodno je navesti očekivani datum ponovne pojave lijeka na tržištu. Proizvođači su također u obavezi da navedu razloge prekida u snabdijevanju tržišta lijekom.
Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Privremeni prekidi događaja se zbog problema u samom proizvodnom procesu, zatim izmjene u proizvodnom procesu, reorganizacije proizvodnje, problema u nabavci sirovina, problema u nabacivanju pakovnog materijala, globalno narušenih lanaca snabdijevanja.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini nastavlja se trend porasta potrošnje antibiotika, a raste i ukupni promet lijekova.
Potrošnja antibiotika u BiH je u 2023. godini bila 24,7 dnevnih definiranih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražava potrošnja lijekova – ističu iz Agencije i nadaju da je u usporedbi s godinama ranije, potrošnja antibiotika u BiH veća te raste iz godine u godinu.
Istodobno, povećan je i ukupan promet lijekova koji je u 2023. godini iznosio 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. godini taj iznos bio 890.880.527,10 KM.
U promatranom razdoblju, tj. podaci za 2023. godinu građani su na bezreceptne lijekove potrošili 130.610.636,90 KM.
Objava Nestašica lijekova u BiH pojavila se prvi puta na Tomislav City.
