Nepopravljiva šteta

Na prostranoj planinskoj visoravni Kruzi iznad Livna slobodno živi oko pet stotina divljih konja. To su potomci pitomih domaćih konja koje su njihovi vlasnici pustili u prirodu sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je postepeno stizala mehanizacija u ove krajeve. Četvoronožne snažne životinje izgubile su bitku u radu u polju, na njivi, u šumi, i tako svoju ulogu prepustili traktorima i kombajnima. Zauzvrat su dobili slobodu u prirodi koja je bila gotovo netaknuta sa prostranim pašnjacima.

Prilagodili su se surovim planinskim uslovima i već decenijama slobodno žive i razvijaju se podno planinom Cincar stvarajući nove generacije potomaka. Kratko vrijeme su bili zaštićeni od strane općine / opštine Livno, koja je nedugo nakon odustala od njihove zaštite i o njima gotovo da niko ozbiljno i sistematski ne brine osim nekoliko pojedinaca koji to čine dobrovoljno. 

Čist i miran okoliš na visoravni Kruzi i bez ikakvih zagađivača, a sa bogatim pašnjacima stvorili su izuzetno povoljne uslove i za razvoj stočarstva i proizvodnju mlijeka i nadaleko poznatog Livanjskog sira. Na Kruzima su stočari živjeli vjekovima u skladu sa prirodom, a planinu su povremeno pohodili i planinari.

Posljednjih godina se situacija znatno mijenja. Stočara je sve manje zbog besperspektivnosti bavljenja ovim poslom, a sve više mladih napušta livanjske krajeve i malo je interesa za bavljenje ovim poslom.

Pružila se nova mogućnost – razvoj turizma koji, ukoliko se bude stihijski i nekontrolisano razvijao, u sebi krije i potencijalne prijetnje po prirodu i okoliš. Iz godine u godinu sve je više posjetilaca na visoravni Kruzi koji sve češće tu dolaze motornim vozilima, terencima, quadovima i motociklima. Nesavjesni vozači tako nanose ogromnu štetu okolišu, prave buku, uznemiravaju životinje, uništavaju teren.

Na jednoj od štala napisano je „STOP Quadovima i uništavanju puteva“ čime je autor želio poručiti da masovni turizam na motornim vozilima nije dobrodošao u mirne krajeve. Ujedno, pokušava alarmirati javnost zbog destrukcije prirodnih područja.

A i zakoni su tu jasni. Mimo uređenih puteva nema mjesta motornim vozilima i svaka takva aktivnost je protuzakonita i kažnjiva.

„Radi sprječavanja nanošenja šteta na prirodi zabranjeno je na područjima izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva, uređenih staza i poligona za vožnju (test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, sportske, takmičarske i promotivne vožnje, te njima slični oblici korištenja), voziti, parkirati ili organizirati vožnje vozilima na motorni pogon osim u slučajevima obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih djelatnosti, odnosno kada je to u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima“, piše u članu 14. Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH.

Član 232. istog zakona tretira kaznene odredbe i propisuje kaznu između 500 KM i 1.500 KM za svako fizičko, te od 5.000 KM do 15.000 KM za svako pravno lice, koje „organizira vožnje na motorni pogon izvan naselja, svih vrsta cesta, poljskih puteva i uređenih staza i poligona za vožnju“.

Međutim, do sada je Policijska uprava Livno zaprimila samo jednu prijavu građana. Policijski službenici su izašli na mjesto događaja i obišli teren.

„Tom prilikom su utvrdili da su šumski putevi u dosta lošem stanju i da u trenutku obilaska terena nije bilo kvadova. Svakako da će policija u narednom periodu izlaziti na svaku prijavu na teren i postupati po svojim zakonskim ovlastima“, odgovaraju na naš upit iz PU Livno.

U Centru za životnu sredinu primjećuju kako je trend korištenja raznih terenskih vozila u prirodi svake godine sve intenzivniji te ne vide ozbiljna nastojanja institucija da se ovaj problem rješava ili bolje zakonski reguliše.

„Štaviše, nerijetko vidimo da određena zaštićena područja ili lokalne zajednice učestvuju u organizaciji reli vožnji, koje imaju dvojaka negativna dejstva – uništavaju staništa, te bukom plaše živi svijet koji naseljava to područje, upozorava Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Nikola Periša, diplomirani ekonomist Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Livna smatra kako je Livno nespremno dočekalo turističku ekspanziju i da desetak organiziranih ponuđača trenutno turistima nude izlete na visoravan Kruzi. Vjeruje kako je većina njih odgovorna u svojem poslu i da im svakako nije u interesu negativno utjecati na prirodu, ali upozorava i na iznimke koje postoje svugdje.

„Veliki broj privatnih vozila koji idu pa si dozvole aktivnosti koje štete biljnom i životinjskom svijetu, uništavaju krajolik i plaše konje. Osobno smatram kako je potrebno osmisliti rutu kretanja za sva vozila, koja bi bila obvezna, a koja bi isključila mogućnost promjene smjera jer su eto konji kilometar dalje pa bih došao tik ispred njih. Ne, nego parkirati vozilo pored navedenog puta i pješice prošetati do željene lokacije“, predlaže Periša.

Centar za životnu sredinu i Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta su prije nekoliko godina apelovali, posebno ka upravljačima zaštićenih područja, da ograniče kretanja terenskih vozila koja se koriste u turističke i zabavne svrhe.

„Tada smo argumentovali da emisije buke, kretanje kroz stanište i uzurpacija živog svijeta, ispuštanje štetnih motornih ulja i izduvnih gasova predstavljaju nesumnjive faktore ugrožavanja biodiverziteta. Zavisno od područja, tipa staništa i podloge, kao i vrsta koje tu žive, uticaj može biti kroz uništavanje već ugroženih vlažnih močvarnih staništa ili u drugom slučaju uticaj može biti značajniji na životinjski svijet, jer se vozila voze kroz staništa koja određene vrste koriste za gniježđenje ili kao brložište u periodu razmnožavanja“, pojašnjava Nataša Crnković.

Visoravan Kruzi su prirodno područje staništa ptica i svako silaženje s puteva ih direktno ugrožava.

„Na području Kruga se gnijezde neke, relativno rijetke, ugrožene vrste kao što je Žutokljuna galica, vrsta u opadanju u Bosni i Hercegovini, ali i veliki broj drugih vrsta koje su česte, ali su zaštićene i samim tim bi trebalo da bude zaštićeno i njihovo stanište od takvog vida korištenje prirode“, objašnjava Goran Topić iz Ornitološkog društva “Naše ptice”.

Ogroman problem koji mogu izazvati motorna vozila, a nažalost, sve češće se može vidjeti na Kruzima, jeste plašenje divljih konja motornim vozilima i njihovo tjeranje u galop. Područje na kojem žive divlji konji je krško područje sa mnogo stijena i kamenja na pašnjacima. U slučaju da konj slomi nogu ona neće zacijeliti i to znači samo bol i patnju životinje sa smrtnim ishodom.

„Uvidom u zakonodavni okvir možemo potvrditi da isti predviđa zaštitu prirode i zabranu djelatnosti i preduzimanja radnji kojima se uništava priroda“, navode iz Centra za životnu sredinu.

Dodaju kako u slučaju zaštite prirode ne govorimo samo o već zaštićenim područjima, čija je zaštita često samo na papiru, već o svim prirodnim vrijednostima Bosne i Hercegovine koje se narušavaju i zapostavljaju.

„Apelujemo na nadležne institucije da uvedu rigoroznije kontrole posebno u zaštićenim područjima gdje živi svijet zahtijeva jedan poseban nivo zaštite, ali i da krenu sa sankcionisanjem svih koji voze mimo puteva, jer je ta metodologija jedna od najučinkovitijih u podizanju svijesti, zaključuje Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Nikola Periša ističe da su Kruzi othranili mnoge Livnjake, ponajviše stočare i seljake, upravo zbog bogatstva pašnjaka i prirode koja ih okružuje. Međutim, zbog ekspanzije turizma dobivaju novu ulogu i nove generacije koje će othraniti svoje obitelji i koje će pričati svoje priče.

„Smatram kako je potrebno pronaći pravi način zaštite ovoga područja koji će dozvoliti stoljetnoj poljoprivrednoj tradiciji i novoj turističkoj ekspanziji zajedničko djelovanje bez negativnih posljedica na okoliš i prirodu“, zaključuje Periša.

Ukoliko se nastavi praksa nemarnog i neodgovornog odnosa prema visoravni Krug i tamošnjem biljnom i životinjskom svijetu, te ukoliko lokalne vlasti ne učine ništa u zaštiti tog područja, na gubitku bi mogli biti svi. 

livnovine.com

Popularno danas