Livno danas sve više prepoznaje vrijednost svojih prirodnih resursa.
Nekoliko stotina divljih konja na visoravni Kruzi već su postali zaštitni znak ovoga kraja i mamac za turiste iz cijelog svijeta. Privlači i rijeka Sturba, uz koju se smjestilo selo Stupe, proglašeno „najljepšim selom u BiH“. Ondje posjetitelji uživaju u vožnji kanuima, jahanju, ribolovu i promatranju ptica.
Turizam oslonjen na prirodne atrakcije
Iz Turističke zajednice Grada Livna poručuju kako je turizam ovoga kraja snažno oslonjen na prirodne atrakcije, a sve veći interes za outdoor aktivnosti potvrđuje važnost razvoja sadržaja vezanih uz prirodu.
„Najposjećenije destinacije su visoravan Kruge s divljim konjima, izvor Duman i Livanjsko polje, sve popularnije za birdwatching. Outdoor aktivnosti poput biciklizma i planinarenja potvrđuju da je aktivni turizam ključni adut Livna“, navode iz TZ Livno.
Broj turista koji dolaze u Livno kontinuirano raste, a to je bilo posebno izraženo u mjesecima srpnju i kolovozu. U ovoj je godini zabilježen porast dolazaka od 20 posto u odnosu na 2024. godinu.
„Najviše turista dolazi iz zemalja Europske unije – Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Poljske i Češke. Značajan udio čini dijaspora, koja u ljetnim mjesecima posjećuje Livno i koristi lokalne turističke sadržaje. Česti su i jednodnevni posjetitelji koji na putu prema Mostaru, Međugorju, Jajcu ili Bihaću svraćaju u Livno“, ističu.
Masovni turizam nešto je što Livno treba izbjeći
U toj ljepoti mnogi nalaze inspiraciju da gostima, koji dolaze sa svih strana svijeta, ponude turizam koji ne mijenja prirodu, nego je prikazuje onakvu kakva ona doista jest.
„Gostima želimo prenijeti upravo autentičnost našega krajolika, taj osjećaj slobode, mira i povezanosti s prirodom koji se danas rijetko gdje može doživjeti, prostranu kršku visoravan, netaknutu prirodu i impresivna krda divljih konja“, govori Zvonimir Perković, jedan od prvih vodiča koji je krenuo s turama do divljih konja.
Masovni turizam nešto je što Livno treba izbjeći, smatra Ante Perković, koji već nekoliko godina turistima nudi vožnju kanuima na rijeci Sturbi i nezaobilazni birdwatching u Livanjskom polju.
„Moramo se držati izleta koji nude posebno iskustvo, koji će održavati prirodu netaknutom. Jedino je to ispravan put. Livno ima jedinstvenu prirodu i bogatstvo vrsta koje ne postoje nigdje drugdje u Europi. Trebali bismo zadržati svoju poljoprivredu koju bismo povezali kroz razne načine i s turizmom“, naglašava Perković.
„Gostima želimo prenijeti upravo autentičnost našega krajolika, taj osjećaj slobode, mira i povezanosti s prirodom koji se danas rijetko gdje može doživjeti, prostranu kršku visoravan, netaknutu prirodu i impresivna krda divljih konja“, govori Zvonimir Perković, jedan od prvih vodiča koji je krenuo s turama do divljih konja.
Masovni turizam nešto je što Livno treba izbjeći, smatra Ante Perković, koji već nekoliko godina turistima nudi vožnju kanuima na rijeci Sturbi i nezaobilazni birdwatching u Livanjskom polju.
„Moramo se držati izleta koji nude posebno iskustvo, koji će održavati prirodu netaknutom. Jedino je to ispravan put. Livno ima jedinstvenu prirodu i bogatstvo vrsta koje ne postoje nigdje drugdje u Europi. Trebali bismo zadržati svoju poljoprivredu koju bismo povezali kroz razne načine i s turizmom“, naglašava Perković.
Mnoga djeca se po prvi put na ovakav način susreću s prirodom i oduševljena su, osobito iskustvom spavanja u šumi.
„To im ostavlja snažan trag jer odlaze kući obogaćeni ne samo lijepim uspomenama i novim prijateljstvima, nego i sviješću o tome koliko je priroda važna i zaštićena u našim životima“, dodaje.
Izazovi zbog nedostatka regulative
Nažalost, velik izazov i dalje predstavlja nedostatak regulative. Na visoravni se često održavaju ”utrke” kvadovima što stvara štetu prirodi i nemir među konjima. Snimanje dronovima postalo je svakodnevica; konji se snažno plaše tog zvuka, bježe u stampedo pri čemu stradaju ždrjebad. Dolazak stranaca s džipovima i bez ikakve kontrole dodatno narušava ravnotežu na visoravni.
Zvone ističe da kada je riječ o vožnji kvadovima, njegova agencija nudi upravo suprotno od uobičajenog dojma adrenalinske vožnje – ture koje se temelje na sigurnom kretanju i poštivanju prostora u kojem borave konji.
„Svjesni smo osjetljivosti područja i odgovornosti koju imamo. Naše ture s kvadovima uvijek su vođene jasno označenim rutama kako bismo izbjegli narušavanje staništa konja i prirodnog okruženja. Vozila se kreću isključivo po postojećim putovima, vozi se sporo i nije riječ o adrenalinskoj vožnji. Uvijek pokupimo i smeće koje ostave neodgovorni pojedinci“, objašnjava.
Unatoč tim izazovima, Livno ima priliku za održivi turizam. Turistička zajednica Grada Livna započela je proces aktivnog brendiranja destinacije, a poseban naglasak stavlja se na predstavljanje Livna kao mjesta koje spaja netaknutu prirodu, povijesnu baštinu i tradicionalnu gastronomiju. Cilj je dodatno pozicionirati Livno na turističkoj karti Europe.
Nužna je zaštita
Kako bi se dugoročno očuvali prirodni resursi, naši sugovornici ističu da je nužna zaštita izvora rijeke Sturbe i cijelog njezina toka, uključujući sprječavanje masovne građevinske izgradnje uz njih.
Za dugoročno očuvanje visoravni i divljih konja ključno je sustavno upravljanje i zaštita područja. Institucionalna podrška u obliku jasnih regulativa, pojačanog nadzora i zabrane aktivnosti koje ugrožavaju prirodu i životinje bila bi od presudne važnosti.
Nužno je da zajedničkim naporima institucija, lokalnih turističkih djelatnika i zajednice Livno ostane prepoznato po prirodnoj ljepoti i odgovornom pristupu turizmu.
Na kraju, Ante Perković navodi i primjer kojim ilustrira koliko snažan dojam priroda Livna ostavlja na posjetitelje.
„Gošća iz SAD-a, koja je obišla oko 140 zemalja i vidjela mnogo toga, rekla je da već dugo nije doživjela takav mir kakav je osjetila na Sturbi“, kazao je.
Ovaj medijski sadržaj nastao je u okviru projekta Centra za građansku suradnju „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi“ uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za demokraciju/NED. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne mora nužno održavati stavove NED-a ili CGS-a.
Hercegovina.info
