Povratak Delmata u svoja prapovijesna staništa u BiH završava se u Livnu, trećom u nizu izložbom “Delmati – snaga zajedništva”. Lijepo i toplo vrijeme omogućilo je da se u večernjim satima pod diskretnim svjetlima u atriju Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno dogodi povijest – gradnja suhozida. Trojica graditelja odjevena u repliku autohtonog odjevnog predmeta tog drevnog naroda, tuniku dalmaticu, prezentirala su gradnju suhozida, koja i danas postoji na ovim prostorima, a malo tko je znao da to umijeće vuče korijene još iz vremena Delmata. Za takvo nešto potrebni su iznimna strpljivost, snaga i umijeće i te karakteristike naroda koji obitava na ovim područjima ostale su i do danas, moglo se čuti i na svim otvorenjima izložbi u BiH, Tomislavgradu, Sarajevu i Livnu.
Sukob s RimljanimaKako izložba prati stvarni, povijesni, migracijski put Delmata, logično je bilo i da je njezino putovanje počelo u Tomislavgradu jer je u Duvanjskom polju i bio njihov glavni grad Delminij. Tu su nastali, formirali se u jaku etničku zajednicu, živjeli na području Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog polja te ostavili neizbrisiv trag u povijesti. Nakon toga svojim se prodorom spuštaju na Cetinsku krajinu, Imotsko-bekijsko polje i izlaze u priobalje, gdje dolaze u sukob i s Rimljanima. Riječ je o iznimno vrijednom i zanimljivom dvogodišnjem projektu na kojemu je radilo 11 muzejskih i kulturnih ustanova iz RH i BiH, istaknula je koordinatorica projekta za RH Daria Domazet, inače ravnateljica Muzeja Cetinske krajine – Sinj. Priča je to o snazi prostora, prirode i ljudi koji su, bez obzira na današnje državne i administrativne granice, i dalje dio jednoga većeg kulturnoga identiteta, a sam je projekt ujedinio 11 ustanova iz BiH i RH.Domazet je napomenula i kako je zaštita arheoloških lokaliteta te provedba sustavnih istraživanja prapovijesne ostavštine Delmata jedan od važnijih projektnih ciljeva, a drugi je kroz multidisciplinarnu izložbu prikazati javnosti njihov život, navike, vjerovanja, svakodnevne poslove, estetiku i odijevanje. Za takvo nešto trebalo je puno znanja, truda, strpljivosti, ali i velik broj suradnika kako bi se ovakva međunarodna i međumuzejska izložba postavila. I upravo su svi oni koji su sudjelovali u tome pokazali snagu zajedništva kao i njihovi prapreci Delmati.
Premda ratari i stočari, Delmati su bili prilično prgavi, s izraženom pripadnošću zajednici, plemena su se držala zajedno, tako da su 150 godina odolijevali i velikom Rimskom Carstvu, objasnio je Stipan Dilber, koordinator projekta u BiH i kustos Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu. Kao arheolog nije mogao a ne naglasiti važnost zaštite arheoloških lokaliteta od devastacije koja se svakodnevno događa. Projekt je to koji kroz spoj starog i novog, arheologije i digitalnog doba, na zanimljiv način educira i mlade i stare jer kada pričamo o svakodnevici nekog naroda koja se događala krajem brončanog ili početkom željeznog doba, to izgleda prilično nestvarno i daleko.Iznimna kreativnost
No, kad posjetitelji stave VR naočale i uđu u tu njihovu stvarnost, sve im je puno jasnije. Delmati se ujutro ustaju, spremaju za rad u polju, čuvaju stoku, tako da shvate kako je to u stvari svakodnevica koju naše bake, praktički, i danas imaju. A u samu delmatsku povijest i tradiciju livanjskoga područja s posebnim naglaskom na najstariju tkaninu koju čuvaju u svom muzeju, kao i baštinu koja se i dalje vrijedno njeguje, posjetitelje je uvela muzejska savjetnica i jedna od autorica izložbe Marija Marić Baković. U Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica održana je i radionica izrade nakita inspiriranog delmatskim nakitom. Voditeljica radionice bila je Maja Marić, magistra edukacije, likovne kulture i umjetnosti iz Sinja. Zanimanje je bilo iznimno veliko, tražilo se i mjesto više, a pri izradi nakita pokazana je iznimna kreativnost, kazala nam je. Vodeći se osnovnim delmatskim motivom spirale, napravljene su brojne varijacije naušnica, ogrlica i narukvica.
Vecernjilist
