Livanjski konji prilagodili su se davno prirodnom okruženju da lako mogu preživjeti zimu. Ipak, Planinarsko ekološko društvo ‘Borova glava’ tu je da im pomogne.
– Svake zime mi nabavljamo sol za konje, najčešće iz sredstava prikupljenih donacijama. Treba njima sol kroz cijelu godinu, ali zimi je bitna jer imaju slabiju ishranu, počinje im sezona ždrijebljenja, a i kako bi manje izlazili na magistralni put po kojem se zbog snijega i leda posipa sol, kazao nam je tajnik društva Željko Krišto.
Prirodna selekcija
Zimi, pored soli na cesti, konji silaze uz magistralu tražeći i zaklon od vjetra, tako da prema evidenciji udruženja godišnje se dogodi od 10 do 12 prometnih nesreća sa konjima.
Zimi ližu sol sa ceste
Iako im je sezona počela i glavnina ždrijebljenja će biti završena do petog mjeseca, sve se odvija prirodno i bez pomoći veterinara.
– Neki će preživjeti, neki neće, priroda odradi svoje. Tako je i sa bolesnim konjem koji dotraje, ne može pratiti krdo i osami se, a onda vukovi završe posao. To su vam životni ciklus i prirodna selekcija. Zvijeri im nisu problem, problem su ljudi koji ih love, hvataju i preprodavaju, otkrili su nam čuvari.
Njima je najmanji problem ako netko od poljoprivrednika uzme ždrijebe da ga othrani i pripitomi.
– Ali, krivolovci dolaze i ubijaju ih, zatim odsijeku samo butove da bi hranili pse. Zato se mi i trudimo da ih zaštitimo. Njihov broj je, u trećem mjesecu 2010. godine, bio točno 167, a prema zadnjem brojanju prije dvije godine, prešli su brojku od 1.000, kazao nam je Željko Krišto.
Posljednjih godina livanjski divlji konji su popularizirani među turističkim agencijama, imaju sve više posjeta, tako da i to pomalo smeta ovim divnim životinjama. Posjetioci nemaju iskustva sa konjima, ne znaju im prilaziti, a oni su osjetljivi na nagle pokrete, na snimanje dronovima i jake zvukove poput buke kvadova. Inače, u mnogim općinama kvadovi su zabranjeni u urbanim zonama, ali zato divljaju u netaknutoj prirodi bez ikakve regulacije.
Sezona ždrijebljenja je počela
Područje visoravni Kruzi na kojem obitavaju, od Livna prema Glamoču i Kupresu, područje je od 140 kvadratnih kilometara prostora sa nadmorskom visinom većom od 1.200 metara. Pokrenut je postupak međunarodne zaštite cijelog područja, angažirani su fakulteti i zavodi iz Splita i Mostara, koji rade stručnu analizu.
Rezervat ili park
– Čak je i nadležno federalno ministarstvo odobrilo sredstva za elaborat koji tek treba iznaći formu, hoće li to biti rezervat, park prirode, zaštićeni krajolik ili šta već, odredit će struka. Bilo šta će dobro doći, jer će se moći kontrolirati prihod, dolazak turista, a progoniti krivolov, istakao je Krišto.
Udruženje ima ugovor sa Gradom Livno za nadzor nad konjima, ali nema nikakve stvarne ovlasti. Budžet im ne prelazi desetak tisuća maraka, te često nije dostatno za gorivo i obilazak. Inače, divlja krda konja su rijetkost u svijetu, naši su nastali krajem prošlog stoljeća, kada su seljaci ovog kraja imali običaj da nakon žetve puste konje u prirodu gdje bi, bez troška, sami preživjeli zimu. Na proljeće bi se vratili gazdama i bili bi upregnuti u plugove. Malo-pomalo, njih su zamijenili traktori i poljoprivredne mašine, a konji su postali slobodni.
Oslobođenje.ba
