Krečenje voćaka jedna je od starih praksi koje se i danas s razlogom preporučuju, osobito hobi-voćarima s malim, dvorišnim voćnjacima. Ne zahtijeva skupu opremu ni mnogo vremena, a može pomoći u zaštiti stabala od pucanja kore, štetnika i temperaturnih šokova.
Ipak, važno je znati kada, kako i čime krečiti jer pogrešni dodaci ili loš odabir vremena mogu učiniti više štete nego koristi, ne samo stablu nego i njegovu okolišu, piše Agroklub.
Zašto se kreče stabla?
Iako je lijepo vidjeti stabla čije je podnožje bijele boje, krečenje voćaka nije estetski zahvat, nego preventivna mjera zaštite. Bijela boja štiti koru od naglih temperaturnih promjena jer zimi i u rano proljeće sunce zagrije tamnu koru, a noćni je mraz naglo ohladi, što može dovesti do pucanja. Bijela površina reflektira sunčeve zrake i smanjuje taj stres.
U kasnijem razdoblju smanjuje rizik od ožegotina kore, osobito kod mladih stabala i voćaka s tanjom korom. Također otežava prezimljavanje štetnika čija jaja i ličinke prezimljuju u pukotinama. Premaz ih ne uništava u potpunosti, ali im otežava opstanak. Naposljetku, djelomično može smanjiti razvoj gljivičnih bolesti, osobito onih koje prodiru kroz oštećenu koru.
Kada je pravo vrijeme?
Idealno vrijeme za hobi-voćare jest kasna jesen ili zima, po suhom vremenu. Ovaj se posao može obaviti i u rano proljeće ako se zimi nije stiglo. Dakle, bolje i u ožujku nego nikada.
Važno je da se krečenje ne obavlja po kiši, jakom mrazu ni tijekom aktivne vegetacije.
Koje voćke krečiti?
Vapnom se kreče voćke poput jabuke, kruške, šljive, trešnje, oraha i drugih, a osobito se preporučuje za mlada stabla koja su vrlo osjetljiva. No i starija stabla s ispucalom korom također imaju koristi.
Važno je da se ne kreči cijelo stablo, nego deblo do prvih ramenih grana, a ovisno o voćki može se premazati i njihov donji dio.
Recept za vapneno mlijeko
Za hobi-voćnjake i okućnice najsigurnije rješenje jest gašeno vapno (kalcijev hidroksid) pomiješano s vodom. Ta se otopina naziva vapneno mlijeko.
Za pripremu je potrebno 5 litara vode i 1 kilogram vapna. Sve se dobro izmiješa, a otopina je spremna za upotrebu nakon dva sata. Smjesa treba biti gustoće rjeđeg jogurta, da se lako nanosi, ali ne curi.
Postoje i recepti u kojima se uz vapno dodaju sumpor, kuhinjska sol, a ponegdje i bakar.
Kako pravilno i koliko često krečiti?
Ako je potrebno, najprije lagano očetkajte staru, oljuštenu koru. Smjesu nanesite četkom ili valjkom. Deblo prekrijte ravnomjerno, bez debelih naslaga. Cilj nije da bude što bjelje, nego da predstavlja zaštitni sloj.
Krečiti je dovoljno jednom godišnje, a ako ga kiša ispere, postupak se može ponoviti.
Objava Krečenje stabala: Pet zanimljivosti o staroj praksi koja je i danas korisna pojavila se prvi puta na Tomislav City.
