Livnjaci su vodili Hrvatsku na svjetski nogometni tron, stvarali automobile budućnosti i tehnologije koje danas mijenjaju promet, izlagali svoja djela u Beču, Rimu i Parizu, bili suradnici nobelovaca, gradili karijere u svjetskim znanstvenim institucijama…
Borbenost, upornost, ustrajnost, talent, snalažljivost, radišnost, ambicioznost i nevjerojatna sposobnost da iz male sredine dosegnu velike stvari. Možda upravo u tim riječima leži tajna livanjskog fenomena. Ali i jednoga kojega korijeni vežu uz ovo mjesto – zlatnog boksača Filipa Hrgovića, koji se popeo na svjetski tron. Kojega su svi vidjeli kako pada, a on je pak sebe gledao kako ustaje. Iako nije rođen u Livnu i njegovi su daleki obiteljski korijeni iz mjesta Bitelića kod Sinja, pa ipak, njegov otac Pero rođen je i odrastao u Livnu. A otuda se obitelj Hrgović preselila u Zagreb. Upravo je zato Filip Hrgović često isticao povezanost s Livnom, koje je u pravome smislu fenomen, piše Večernji list BiH.
Migracije su najčešća riječ koja se veže uz Livnjake te susjede Duvnjake. A brojni rođeni, ali i oni koji su se odselili, ostavili su traga gotovo na svim kontinentima zemaljske kugle. Livnjaci su vodili Hrvatsku na svjetski nogometni tron, stvarali automobile budućnosti i tehnologije koje danas mijenjaju promet, izlagali svoja djela u Beču, Rimu i Parizu, bili suradnici nobelovaca, gradili karijere u svjetskim znanstvenim institucijama, osvajali medalje na najvećim atletskim natjecanjima, sjedili u vrhovima politike i gospodarstva te svojim znanjem, talentom i radom ostavljali trag daleko izvan granica Bosne i Hercegovine – od Europe i Amerike do drugih krajeva svijeta. Ali i bili jedni od najvećih investitora i gospodarstvenika koji zapošljavaju tisuće.
A kada se taj fenomen počne slagati kroz imena, postaje još veći. Mate Rimac definitivno je prvi na popisu modernih heroja. Rođen u Livnu, počeo je u automehaničarskoj radionici, nastavio razvojem električnih automobila te stigao do vrha europske automobilske industrije. Rimac Technology, Bugatti Rimac, a danas i Verne s robotaksijima, njegovo su prezime učinili sinonimom za naprednu automobilsku tehnologiju.
A onda Zlatko Dalić, Livnjak koji je Hrvatsku dvaput doveo na svjetsko postolje – do srebra u Rusiji 2018. i bronce u Kataru 2022. – te osvojio Ligu nacija. Niko i Robert Kovač, iako rođeni u Berlinu, nose livanjske korijene. Niko je bio kapetan i izbornik Hrvatske te trener velikih europskih klubova, a Robert je igrao za Bayern München i Juventus. Davor Šuker, također livanjskih korijena, osvojio je Zlatnu kopačku na Svjetskom prvenstvu 1998., dok je Domagoj Duvnjak jedan od najboljih hrvatskih rukometaša svih vremena. Filip Mihaljević, rođeni Livnjak, popeo se na europski atletski tron i osvojio brojne medalje na velikim natjecanjima.
No možda najnevjerojatnija livanjska priča nije sportska, nego znanstvena. Mijo Vitomir Bobetić bio je franjevac, fizičar i matematičar koji je u SAD-u radio uz Johna Bardeena, dvostrukog nobelovca za fiziku.
Bavio se supravodičima, radio u IBM-ovu istraživačkom laboratoriju i objavljivao u uglednim znanstvenim časopisima. Gabrijel Jurkić, jedan od najvećih livanjskih umjetnika, školovao se u Zagrebu i Beču, a izlagao u Beču, Rimu i Parizu. Uz njega su Livno proslavili Ivica Šiško, Ivica Propadalo, Ivica Vlašić, Zdravko Anić, ali i Gordana Boban i Zoran Tadić.
Franjevci fra Lovro Karaula, snažan borac za prava Hrvata katolika u Osmanskom Carstvu, i fra Mihovil Sučić, liječnik i kirurg, ostavili su velik trag u Bosni 19. stoljeća.
Jako Andabak izgradio je veliko poslovno ime u turizmu i hotelijerstvu, a danas je povezan i s velikim projektom podatkovnog centra Panteon kod Topuskog. Ivan Miloloža iz Munje i Božo Prka, višegodišnji čelnik PBZ-a, gospodarski su velikani koji su svojim poslovnim pothvatima i ulaganjima ostavili snažan trag u hrvatskom gospodarstvu.
U politici Borjana Krišto jedna je od najvažnijih političkih figura suvremene Bosne i Hercegovine, Ivan Šuker bio je hrvatski ministar financija, a Anto Đapić dugogodišnji pravaški političar koji je isticao svoje livanjske korijene.
Čini se da je više Livnjaka danas izvan grada nego u njemu. Ali nisu nestali.
Odlazili su, uspijevali i sa sobom nosili Livno – u Zagreb, Berlin, Beč, Ameriku i Kanadu. A onda su mu svojim uspjesima vraćali ono najvrjednije: ime, ugled i osjećaj da se i iz male sredine može dosegnuti svjetski vrh.
Večernji.ba
Objava KAKO JE LIVNO POSTALO SVJETSKI FENOMEN!? Od Hrgovića i Rimca do Dalića i Andabaka pojavila se prvi puta na Relax Portal.
