U sklopu projekta “Istraživanje i predstavljanje nematerijalne kulturne baštine Hercegbosanske županije”, karmelićanin otac Zvonko Martić, doktor etnologije, znanstvenik i čuvar narodnog blaga, ovih dana neumorno traga za još nezabilježenim motivima.
Dio tog projekta je i izrada kalendara za 2023. godinu, da bi i na taj način pokazao bogatstvo sva tri naroda koji žive na području šest lokalnih samouprava koje čine HBŽ. Naša ekipa pratila ga je u Livnu i Bosanskom Grahovu.
Već od ranih jutarnjih sati neumorni dvojac, znanstvenik i zaljubljenik u narodnu baštinu i umjetnički fotograf iz Sarajeva, snimaju umijeće izrade livanjskog sira. Tajna njegove kvalitete je u mlijeku s planinskih pašnjaka koji obiluju ljekobiljem, kao i tradicijskoj izradi od nepasteriziranog mlijeka.
„Zagrije se na 32-33 stupnja i stavi se sirišće, na 5 litara mala žličica. Dobro se promiješa i to stoji 30-40 minuta. I onda se to fino razmiješa i zagrijava se poslije na 45 stupnjeva“, objašnjava Matija Šarić iz sela Srđevići kod Livna.
Ostatak priče sličan je kod izrade svih tvrdih sireva, s tim da svaka obitelj ima, kako kaže, malu tajnu koju prenose s koljena na koljeno.
U Obljaju, kod Bosanskog Grahova, naselju u kojem žive i Srbi i Hrvati, motiv je krsna slava. Već sam pogled na srpsku narodnu nošnju govori kako je vrlo slična hrvatskoj.
„U datom trenutku su neke žene bile bolje tkalje s vunom, s druge su bile bolje vezilje i među njima je bilo robne razmjene. Razlikovale su se po nakitu, po količini nakita koji su nosili“, objašnjava Zvonko Martić.
Prije angažmana na ovim projektima tradicija i nematerijalna kulturna baština bile su velika nepoznanica i za Jasmina Fazlagića, umjetničkog fotografa iz Sarajeva
„Radeći sa Zvonkom i upoznajući ljude i kulturno-umjetnička društva koja još gaje i održavaju tu tradiciju, zaista sam jako mnogo naučio i mogu reći da sam mnogo bogatiji za tu vrstu znanja“, ističe on.
„Mislim da smo već našli jedan zajednički način djelovanja u kome se zadržava ono što bi trebalo biti u predstavljanju tradicijske kulture kao ono što traži struka, a on to radi na jedan izvrstan umjetnički način“, dodaje Martić.
Tako da se nadaju da će takvih projekata još biti, a već znaju da im je sljedeći fenomen izvornog pjevanja koje je zajednička baština sva tri naroda u Posavini, Sjeveroistočnoj i Središnjoj Bosni.
federalna.ba
