Tome Marković, isusovac, istaknuto je ime među hrvatskim etnografima i etnolozima. Rođen je u Livnu 26. veljače 1894. Gimnaziju je pohađao u Travniku, a studij filozofije i teologije u Innsbrucku i Enghienu, gdje je diplomirao. Nakon toga studirao je etnologiju i romanistiku u Zagrebu od 1923. do 1926.
Godine 1925. postaje svećenik i djeluje u Travniku kao profesor, a kasnije u Sarajevu kao kustos u Zemaljskom muzeju. Posebno se bavio proučavanjem običaja bosansko-hercegovačkih Hrvata. Po završetku rada u Hrvatskoj, boravio je u Rimu i zatim se preselio u Venezuelu, gdje je bio duhovnik našim iseljenicima.
Marković je bio revan istraživač narodnih običaja Hrvata Bosne i Hercegovine i Indijanaca Venezuele, predan dobru svoga naroda. Bio je aktivno uključen u kulturne aktivnosti hrvatske zajednice u Caracasu.
»Naš čovjek u Venezueli«
Bio je poznat po svojim člancima u raznim publikacijama te je bio jedan od prvih suradnika u Hrvatskoj reviji. Njegova istraživanja obuhvatala su širok spektar tema, od tradicionalnih običaja do umjetničkog obrta Hrvata.
Marković je također bio odličan fotograf te je izdao priručnik znanstvenih uputa za etnografska istraživanja. Njegov rad u Venezueli obuhvatio je osnivanje Etnološkog instituta i uređivanje etnografskog muzeja.
Umro je 6. veljače 1970. u Los Tequesu i pokopan je u Caracasu. Njegovo životno djelo i istraživanja trebaju biti temeljito istraženi i objavljeni kako bi se očuvala njegova baština.
Glas Koncila
Izvor: ( relax-portal.info / Mostarski.info )
