Čini se da je Tužilaštvo u HNK-u konačno počelo raditi svoj posao. Nakon što je nedavno podignuta optužnica protiv čapljinskoga gradonačelnika zbog zlouporabe položaja i ovlasti, ovih dana podignuta je još jedna, ali u Mostaru – i to zbog bespravne gradnje.
Riječ je o dvoje uposlenika gradskog Odjela za urbanizam i građenje, kojima se stavlja na teret izdavanje dozvola za građenje zgrade u mostarskom naselju Bijeli Brijeg.
Zdravko Čuljak, kao šef Službe za građevinske propise Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara, i Sanja Voloder, voditeljica postupka, osumnjičeni su da su kao supočinitelji, bez valjane urbanističke suglasnosti, donijeli Rješenje o građenju zgrade na Bijelome Brijegu, suprotno regulacijskim planovima, čime su investitoru pribavili korist, a stanarima narušili uvjete stanovanja. Optužnica je okarakterizirana kao visoka korupcija.
„Ovo je prvi korak, tek se njima treba dokazati kaznena odgovornost, ali čim je podignuta optužnica nakon toliko godina – poslije rata možda je ovo prvi slučaj da se za ovakav vid korupcije diže optužnica – samim tim meni je satisfakcija“, kazao je Mario Ćosić, predsjednik Inicijative građana Stop nelegalnoj gradnji na Bijelom Brijegu.
Skoro 4 godine traje borba stanara naselja Bijeli Brijeg protiv, evidentno je, bespravne gradnje jer je na mjestu kuće od 130 četvornih metara niknuo stambeno-poslovni objekt sa 6 katova bez valjanih dozvola i suglasnosti stanara susjednih zgrada. Mostar je nakon rata, a i u godinama kada nije bilo Gradskoga vijeća, bio plodno tlo za nelegalnu gradnju.
„Zgrada na Brijegu nije izuzetak, to je pravilo. To je priznao i sam investitor. Ja pozivam da istražnim organima pokažu gdje su ti stambeno-poslovni objekti jer očito je da su ljudi u urbanizmu te dozvole izdavali masovno – i to ne samo u slučaju Bijeli Brijeg“, dodaje Ćosić.
U vodstvu Grada, pak, čekaju sudbeni epilog slučaja Bijeli Brijeg, ali i pravdaju se nepostojanjem Gradskoga vijeća od 2012. godine, kada je bespravna gradnja doživljavala ekspanziju. Oni, kažu, rade sve po zakonu.
„Ono što mogu tvrditi je da je ova gradska uprava, zahvaljujući ovom Gradskom vijeću, imala mehanizme vratiti se u nekakvo normalno funkcioniranje – da dobijemo prostorni plan, nove regulacijske planove. Niti jedna dozvola zadnje tri godine koju je izdao Odjel za urbanizam nije upitna. Svjedočit ćete da je jako velik pritisak i kontrola – čak i u medijima“, tvrdi gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ BiH).
Predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić (SDA) boji se, kaže, da se neće smjeti izdati nijedna dozvola – što bi jako loše bilo za razvoj Mostara. Treba se, poručuje, držati propisa, regulacijskih planova i izdavtai sva odobrenja sukladno zakonima kada je gradnja u pitanju.
No, neovisna gradska vijećnica Boška Ćavar, koja je i osobno vodila bitku protiv bespravne gradnje, ne vidi pomak u sređivanju urbanističkoga kaosa: „Ja mislim samo da je on samo nazadovao. Ako za dvije godine gradonačelnik nije u stanju raspisati javni natječaj za prijem novog načelnika poslje smjene Marine Deronjić, ja ne znam šta to pokazuje osim da ima neke svoje razloge“.
No, bespravna gradnja, pa i u slučaju Bijeloga Brijega, ne tiče se samo objekta, njegova rušenja ili prilagodbe – nego i sudbine stanara koji su u toj ili sličnim zgradama kupili stanove.
akta.ba/federalna.ba