Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna. Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.
“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.
“Ovo je vrlo snažna, pozitivna poruka svim našim građanima. Zahvalan sam svim institucijama koje su nam pomagale u ovom procesu. Hvala ECB-u i svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovom procesu. Hvala hrvatskom timu, vođenim premijerom Plenkovićem, i guverneru Vujčiću. Hvala građanima koji su mi dali priliku da budem ovdje danas”, rekao je bivši ministar financija Zdravko Marić.
Reagirao je i Plenković:
Ostvarili smo strateški cilj – 🇭🇷 postaje članica #Eurozone 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Članstvo u europodručju Hrvatskoj donosi veću sigurnost u krizi. pic.twitter.com/sMiq1qZuNU
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 12, 2022
Što slijedi?
Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje, o čemu će, vrlo izgledno, odluka biti donesena najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.
Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bili su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja. U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka / Europske središnje banke.
Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.
Početkom rujna počinje dvojno iskazivanje cijena
Četiri mjeseca prije dolaska eura, početkom rujna u Hrvatskoj će početi obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Obveza dvojnog isticanja cijena trajat će cijelu sljedeću godinu.
Povlačenje kuna i puštanje u optjecaj novčanica i kovanica eura vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom vremenu trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna i više od 1.1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura.
U prva dva tjedna od ulaska u europodručje na snazi će biti dvojni optjecaj, moći se koristiti kune i euro.
Nakon toga u bankama će se u prvih šest mjeseci moći bez naknade mijenjati kune za eure, a u sljedećih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će se mijenjati samo kod HNB-a. Pritom će se kovanice moći mijenjati do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice će se moći mijenjati trajno.
Kovanice će se proizvoditi u Hrvatskoj
Četiri mjeseca prije uvođenja eura, banke, Fina, Hrvatska pošta trebat će se opskrbiti novčanicama i kovanicama eura. Također će se i trgovine i ostala poduzeća morati pravodobno opskrbiti gotovim novcem kako bi mogli od prvog dana izvršavati gotovinske transakcije u novoj valuti.
Ranija opskrba novčanicama i kovanicama eura razlikuju se. Novčanica se posuđuju od Europske središnje banke, dok će se kovani novac proizvesti u Hrvatskoj s obzirom na to da, suprotno od novčanica koje su jednake u svim zemljama, kovanice eura i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole članica.
Na svim hrvatskim kovanicama podloga će biti šahovnica, a na kovanici od dva eura karta Hrvatske, kuna na jednom euru, Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi, dok će na 5, 2 i 1 centu na glagoljici pisati HR.
KLJUČNI DATUMI:
5. rujna 2022. – započinje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti (odnosno prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći trideset dana od dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura)
1. siječnja 2023. – euro postaje zakonsko sredstvo plaćanja u RH
1. siječnja 2023. do 14. siječnja 2023. – traje razdoblje dvojnog optjecaja (koriste se i kune i euro)
1. siječnja 2024. – prestaje obveza dvojnog iskazivanja cijena
HINA
Post Hrvatska je službeno primljena u eurozonu. Objavljen tečaj preračunavanja je prvi puta viđen na Grude Online.
