Planina Lib – simbol Duvanjskog kraja i otpor devastaciji prostora
Planina Lib, koja se proteže od sjver- jug Kongora- Jaram (Cvenice) istok -zapad Svinjača- Omolje ,čini prirodnu i kulturnu okosnicu Duvanjskog kraja. Sa svojih šumovitih obronaka, pitomih zaravni i razvedenih grebena, Lib nije samo geografska cjelina, već i mjesto duboke povijesne, duhovne i prirodne vrijednosti.
Između Borčana i Kongore uzdižu se ostaci ilirske utvrde – Starog grada Delminijuma, središta nekadašnjeg plemena Delmata, po kojem je cijela Dalmacija dobila ime. Na tom prostoru isprepliću se tisućljeća ljudske prisutnosti – od ilirskih i rimskih vremena do suvremene Hrvatske povijesti.
Staza hrvatskih kraljeva – hodajte tragovima kralja Tomislava
Jedan od najvažnijih kulturno-planinarskih projekata na Libu je “Staza hrvatskih kraljeva”, koja povezuje Borčane i Crvenice, a prolazi preko samog grebena Liba.
Prema predaji, upravo se na tom području kralj Tomislav okrunio kao prvi hrvatski kralj. U čast 1100. obljetnice njegove krunidbe, 31. svibnja 2025. godine održano je svečano okupljanje planinara i zaljubljenika u prirodu iz cijele BiH i Republike Hrvatske.
Na tom su događaju sudjelovali i članovi Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja”, dok je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Osijek 1962” priredilo dojmljiv glazbeni nastup.
/VIDEO
Na samoj ilirskoj utvrdi Delminijum članovi društva izveli su hrvatsku himnu, a zatim i pjesmu Ive Pattiere “To je zemlja gdje smo rasli”, čime su stvorili snažan trenutak jedinstva, ponosa i emocije – spoj povijesti, kulture i ljubavi prema domovini.
Podaci o stazi:
• Polazna točka (Vardića kuća, Borčani)
• Duljina: oko 15 km
• Visinska razlika: oko 650 m
• Kraj staze: izletište Studena
Svojim sloganom “Hodajte tragovima kralja Tomislava”, staza je postala simbol okupljanja, duhovnog zajedništva i povezanosti Hrvata s obje strane granice.
Prirodne vrijednosti i planinarski značaj
Kroz područje Liba prolaze dva odvojka međunarodne planinarske mreže Via Dinarica, što ga svrstava među značajna planinarska i turistička odredišta Dinarskog gorja.
Na Libu se nalaze i izvori pitke vode, među kojima se ističu Klišac, Kosovac i Ljubinac, koji su kroz stoljeća bili izvor života za stanovnike, stoku i planinare.
Lib je prostor iznimne biološke raznolikosti, prepun autohtonih vrsta i očuvanih staništa, te ujedno prostor kulturnog identiteta i prirodne ljepote.
Argumenti protiv izgradnje vjetroparka na Libu
U posljednje vrijeme pojavila se inicijativa za izgradnju vjetroparka na području Liba, što je izazvalo zabrinutost lokalne zajednice, planinara, kulturnih društava i ekoloških stručnjaka.
Razlozi protiv izgradnje su brojni i utemeljeni:
1. Povijesna i kulturna vrijednost – područje Delminijuma i “Staze hrvatskih kraljeva” ima izniman povijesni i identitetski značaj, te bi gradnja vjetroturbina ozbiljno narušila njegovu autentičnost.
2. Prirodna i krajobrazna ljepota – Lib je prepoznatljiv orijentir cijelog Duvanjskog polja; vjetroturbine bi trajno izmijenile njegovu siluetu i krajolik.
3. Turistički i edukativni potencijal – prostor Liba ima velik potencijal za eko-turizam, planinarenje i kulturne manifestacije, što je dugoročno održivije od industrijske eksploatacije prostora.
4. Ekološka osjetljivost – buka, vibracije i sjenčanje turbina negativno utječu na ptice, šišmiše i divljač, remeteći postojeće prirodne ravnoteže.
5. Blizina zaštićenog područja – ispitni vjetro-stubovi postavljeni su na samoj granici Parka prirode Blidinje, čime se zadire u ekološki i krajobrazno iznimno osjetljiv pojas.
6. Duhovna i simbolična vrijednost – Lib je više od planine; on je simbol duvanjskog i hrvatskog identiteta, mjesto okupljanja, molitve, tradicije i sjećanja.
Planina Lib nije prostor za industrijske zahvate, već svetinja prirode, povijesti i duha.
Njena šutnja, izvori, gradine i staze svjedoče o tisućljetnoj povezanosti čovjeka i planine.
Očuvati Lib znači sačuvati dušu Duvanjskog kraja – za sadašnje i buduće naraštaje koji žele hodati njegovim stazama slobodno, u dodiru s poviješću i prirodom.
Tekst je stigao na e-mail Tomislavnews, potpisao ga “Čitatelj”, a i nama se jako sviđa, pa ga rado objavljujemo!
www.tomislavnews.com/Čitatelj