Najnoviji sezonski izračun Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze pokazuje da bi veći dio Europe do kraja godine mogao biti topliji od prosjeka, ali uz razdoblja naglih i izraženih vremenskih promjena.
ECMWF-ov sezonski model, koji je analizirao meteorolog N1 televizije Bojan Lipovšćak, pokazuje pozitivan temperaturni signal na velikom dijelu europskog područja između 35. i 50. stupnja sjeverne geografske širine.
Takav signal zadržava se tijekom jeseni, a nakon slabljenja u listopadu ponovno bi mogao ojačati prema studenome i početku zime.
Pritom se ne radi o klasičnoj vremenskoj prognozi za određeni grad ili datum. Sezonski modeli prikazuju vjerojatni razvoj vremena na širem području i uspoređuju ga s klimatološkim prosjekom, zbog čega ne mogu unaprijed odrediti kakva će temperatura ili količina oborina biti određenog dana u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Rujan bi mogao zadržati obilježja ljeta
Najsnažniji toplinski signal ECMWF trenutačno pokazuje za rujan. Središnja vrijednost ansambla upućuje na temperature približno dva Celzijeva stupnja iznad prosjeka, iako je raspon mogućih scenarija i dalje relativno velik.
Početak meteorološke jeseni tako bi mogao ostati topliji od uobičajenog i u dijelu Europe zadržati obilježja ljetnog vremena.
Toplinski signal u listopadu osjetno slabi, ali to ne znači da model predviđa hladan mjesec. Temperature bi se mogle kretati oko prosjeka ili nešto iznad njega, uz veću mogućnost izmjene toplijih razdoblja i prodora hladnijeg zraka.
Razvoj vremena u tom razdoblju uvelike će ovisiti o rasporedu ciklona i anticiklona, zbog čega bi pojedini dijelovi mjeseca mogli više podsjećati na kasno ljeto, a drugi donijeti tipičnije jesenske uvjete.
Toplinski signal ponovno jača u studenome i prosincu
Nakon listopadskog slabljenja, pozitivna temperaturna anomalija prema trenutačnom izračunu ponovno bi trebala ojačati u studenome, a još izraženija postati tijekom prosinca.
ECMWF za prosinac trenutačno pokazuje temperature približno jedan do 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka. Pozitivan temperaturni signal u modelu nastavlja se i tijekom prvih mjeseci sljedeće godine.
Takva sezonska prognoza, međutim, ne znači da će cijela zima biti topla niti isključuje izražena zahlađenja. Mogući su kratkotrajni prodori vrlo hladnog zraka, čak i ako mjesečni prosjek na kraju ostane viši od uobičajenoga.
Drugim riječima, topliji sezonski prosjek ne znači zimu bez hladnih razdoblja, nego samo da bi toplije epizode tijekom duljeg razdoblja mogle imati veću težinu u konačnom temperaturnom prosjeku.
Prognoza oborina znatno neizvjesnija
Za razliku od temperature, prognoza oborina zasad ne pokazuje jednako jasan i stabilan signal. Središnje vrijednosti ECMWF-ova modela uglavnom se kreću oko klimatološkog prosjeka, ali uz vrlo širok raspon mogućih ishoda.
Zbog toga se u ovom trenutku ne može pouzdano procijeniti hoće li predstojeća jesen biti izrazito kišna ili sušna.
Čak i ako ukupna količina oborina tijekom pojedinog mjeseca bude blizu prosjeka, njihov raspored može biti vrlo neujednačen. Nekoliko izraženijih ciklona u kratkom razdoblju može donijeti velik dio mjesečne količine kiše, nakon čega mogu uslijediti dulja stabilna i suha razdoblja.
Toplo Sredozemlje može pogodovati snažnijim ciklonama
Važnu ulogu tijekom jeseni moglo bi imati i Sredozemlje, koje nakon ljetnog zagrijavanja zadržava veliku količinu topline.
Kada prema zagrijanom moru prodre hladniji zrak sa sjevera, nastaje izražen temperaturni kontrast koji može pogodovati razvoju snažnijih ciklona.
Zbog toga su tijekom jeseni moguća dulja stabilna i topla razdoblja koja bi povremeno mogla biti prekinuta naglim promjenama vremena, obilnijim oborinama i jakim vjetrom.
Dodatnu neizvjesnost predstavlja razvoj El Niña. Njegov eventualni utjecaj na planetarnu cirkulaciju mogao bi biti izraženiji krajem jeseni i početkom zime, ali iz toga se ne može izravno zaključiti kakvo će vrijeme biti u pojedinom dijelu Europe.
Na europske vremenske prilike istodobno utječu stanje Atlantika, sjevernoatlantska oscilacija, Sredozemlje, raspored ciklona i anticiklona te drugi atmosferski procesi.
Prema trenutačnom ECMWF-ovu scenariju, rujan bi trebao biti topliji od prosjeka, listopad promjenjiviji i bliži uobičajenim vrijednostima, dok bi u studenome i prosincu ponovno mogla porasti vjerojatnost temperatura viših od prosjeka.
To ipak ne znači da će jesen biti mirna i jednolična. Upravo bi izmjene duljih stabilnih razdoblja i kratkotrajnih, ali izraženih vremenskih promjena mogle obilježiti ostatak godine.
Objava Evo kakvo nas vrijeme očekuje do kraja godine pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
