Bilo da je to zasluga nutricionista, bilo da je za to “kriva” svojevrsna kampanja o zdravstvenim svojstvima maslinovih ulja ili da je posljedica kraha “smiljomanije” ili činjenice da je ovdašnji agrar jednostavno tražio prihodovnu kulturu, maslina osvaja “Zemlju Hercegovu”.
Svojevrsna kampanja
U samo 15-ak godina zauzela je više od 400 hektara plantažnih nasada plus okućnice. Svojevrsna kampanja podizanja maslinika nastavlja se pa su Hercegovačka udruga uljara i maslinara (HUUM) i Federalni agromediteranski zavod u Mostaru poduzeli korake za praćenje tog trenda.
– Što se tiče zaštite oznake izvornosti ekstra djevičanskog maslinova ulja Hercegovine, tako smo ga nazvali, mi smo završili svoj dio posla koji financira projekt “EU4Agri” preko Hercegovačke udruge uljara i maslinara. Agenciji za sigurnost hrane 5. prosinca lani predali smo kompletan elaborat, specifikaciju proizvoda, što je najbitnije, sada moramo poštovati procedure Agencije. One traju minimalno šest mjeseci dok Agencija stavi na svoju stranicu da smo dobili zaštitu oznake izvornosti. Nakon toga procesu može pristupiti organska kontrola, koja će certificirati, prema našem programu koji smo dali EU4Agri, minimalno 40 proizvođača i vjerojatno šest, odnosno sedam uljara, koliko ih imamo u BiH. Naime, mi mislimo, prvo, da imamo kvalitetu koju trebamo zaštititi zaštitom oznake izvornosti, sada je to na nacionalnoj razini, a poslije toga ići ćemo na europsku razinu. Time dobivaju svi – nositelj zaštite izvornosti, HUUM koji je za sve otvoren. On je nositelj projekta, ali je svima dopušteno ući u projekt oznake izvornosti, da mogu pisati na svojoj boci kako je to ulje zaštićeni izvorni proizvod. Naravno, moraju poštivati specifikaciju proizvoda koju smo mi definirali zajedno s HUUM-om. Ta je specifikacija unutar zakona, a kriteriji su još više suženi imajući u vidu kvalitetu. Mi smo naš dio posla završili, u programu su bila dva konzultanta, uz moju malenkost, prof. dr. Jure Beljo, uključili smo i stručnjake iz FAZ-a dr. sc. Miru Barbarića, Marija Leku…, predstavnike HUUM-a, koji su bili na raspolaganju. Očekujemo da se postupak riješi tijekom ove godine jer smo od Agencije za sigurnost hrane dobili obavijest da su propisi zadovoljeni, da nema nadopuna, sad samo čekamo proceduru propisanu zakonom – kaže nam prof. dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Zavoda.
Na 12. Danima masline i maslinovih ulja najavljen je još jedan projekt. – Ove godine s Udrugom idemo i na brendiranje. Dakle, to su dva projekta, drugi ide s Institutom za intelektualno vlasništvo. Tu su procedure nešto kraće pa očekujem da ćemo i to završiti ove godine. Imajući u vidu iskustva iz RH, proveli smo anketu u kojoj je od tri prijedloga naziva uvjerljivo pobijedio “Zlatne kapi Hercegovine”, tako da ćemo ići s tim nazivom. Imat ćemo i vizualni znak, dogovorili smo s Institutom u Bariju iz Italije da oni to kreiraju. Još smo u fazi razgovora i dogovora, ima vremena da to riješimo. Nadam se kako ćemo na 13. danima masline i maslinovih ulja imati riješeno i pitanje zaštite oznake izvornosti i brendiranje. Sve zajedno, uz neospornu kvalitetu, mora, prije svega, dovesti do širenja nasada pod maslinama, do povećanje potrošnje per capita, sad je to 0,25 litara po glavi stanovnika i, naravno, do povećanih cijena, odnosno povećanog dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave ili će se baviti maslinarstvom. Želimo na ovaj način neizravno potpomoći ostanak i opstanak ljudi u ruralnim područjima – kaže.
Podrazumijeva li brendiranje tzv. organsku proizvodnju?
– Nije to organska proizvodnja, to je integralna proizvodnja koja se drži pravilnika koje je zakonodavac propisao, ali ta će specifikacija biti još rigoroznija. Riječ je o ekstra djevičanskim maslinovim uljima, tu je neosporna uloga i Zavoda u laboratorijskom smislu i Panela za organoleptičku ocjenu maslinovih ulja, kao i to što je petu godinu u Zavodu rađeno, što treba naglasiti, a to su ljekovita svojstva naših ulja. Od 164 uzorka maslinovih ulja, 99 ih zadovoljava uredbu Europske komisije, što je jak vjetar u leđa našim proizvođačima jer će moći na svoju bocu staviti da ulje ima ljekovita svojstva po uredbi Europske komisije. Sve zajedno ima za cilj povećati dohodak OPG-a, da ljudi ostanu na područjima gdje žive, proizvode maslinovo ulje i da se ono, kao najzdravija namirnica, što više konzumira – kaže.
Više od 1000 hektara
– Lani smo izvezli 400 litara, ne treba nam izvoz, imamo prostora i na domaćem tržištu. Ukupna potrošnja u 2022. godini bila je 952 tone, 300 smo proizveli, 652 uvezli. Imamo prostora da zamijenimo uvoz pa onda idemo dalje – zaključuje.
Dakle, da BiH zadovolji svoje potrebe za maslinovim uljem, potrebna je tri puta veća proizvodnja od sadašnje, što znači više od 1000 hektara maslinika plus okućnice.
Večernji list BiH
Objava Do kraja godine oznaka izvornosti i brendiranje ekstra djevičanskih maslinovih ulja pojavila se prvi puta na Neum.online.
