Čuvanje šuma nije na zadovoljavajućoj razini, a prije svega zbog nefunkcionalnosti županijskih uprava za šumarstvo što je posljedica nepostojanja Zakona o šumama na razini Federacije BiH.
Osim toga tu je i kadrovska nepopunjenost, nedovoljan broj čuvara šuma, loša opremljenost čuvara, prevelikih čuvarski dijelovi te pojačane ilegalne sječe šuma iz socio-ekonomskih razloga, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Federalne uprave za šumarstvo Zihnet Muhić.
Dodao je da je čuvanje državnih šuma u nadležnosti županijskih uprava za šumarstvo u šest županija dok je u Unsko-sanskoj, Tuzlanskoj, Srednjo-bosanskoj i Županiji Sarajevo čuvanje šuma povjereno županijskim poduzećima koja gospodare državnim šumama (korisnici državnih šuma).
Naglasio je da je prema županijskim zakonima o šumama, koji su na snazi, Federalna uprava za šumarstvo potpuno isključena iz svih procesa po pitanju upravljanja, korištenja i zaštite šuma.
Govoreći o biološkoj reprodukciji, odnosno koliko je pošumljeno teritorija u FBiH, Muhić ističe da je biološka reprodukcija/obnova šuma skup više segmenata u koji između ostalog spadaju i šumsko-uzgojni radovi.
Najvažnija vrsta šumsko – uzgojnih radova je pošumljavanje. Šumsko-uzgojni radovi unutar državnih šuma, a čiji su obujam i vrsta definirani važećom osnovom, trenutno se financiraju iz prihoda koje korisnici državnih šuma (šumskog društva – ŠPD) ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda i prodajom ostalih proizvoda šuma. Šumsko-uzgojni radovi u većem obujmu od onog definiranog osnovom se financiraju iz namjenskih sredstava koja se na posebne račune županijskih proračuna prikupljaju po osnovu uplate raznih naknada definiranih važećim županijskim zakonima o šumama (naknada za korištenje državnih šuma, naknada za općekorisne funkcije šuma i druge naknade), naglasio je Muhić.
Dodao je da se ranije, točnije u razdoblju 2002. – 2009. godina, biološka obnova šuma također financirala i sredstvima koja su se na osnovu člana 60. tada važećeg Zakona o šumama FBiH (sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma i dr.) izdvajala i uplaćivala u proračun FBiH (20 posto) i proračun županija (80 posto).
Nažalost, prestankom važenja Zakona o šumama FBiH šuma je ostala uskraćena za ova veoma važna sredstva za njenu obnovu. Kada je u pitanju proračun FBiH veliki dio tih sredstava je u navedenom razdoblju trošen nenamjenski (u 2009. godini cjelokupan iznos prikupljenih sredstava utrošen je nenamjenski) dok je način trošenja namjenskih sredstava iz proračuna županija nepoznat, kazao je Muhić.
Prema njegovim riječima, u zadnjih 10 godina (2012-2021) od korisnika državnih šuma/šumsko gospodarskih društava na području entiteta FBiH (bez područja HNŽ) je pošumljeno ukupno 11.023,3 ha što je samo oko 60 posto od njihovog ukupnog desetogodišnjeg plana (18.313,8 ha). U zadnjih 14 godina (2008 – 2021) od ŠPD-a pošumljeno je 15.266,5 ha a što je oko 63 posto od planiranog iznosa (24.291,4 ha) za isti period.
Prethodna navedena desetogodišnja pošumljena površina je znatno manja od površine koja je predviđena šumskogospodarskim osnovama (od trideset trenutno važećih ŠPO-a samo se kod pet poštuje planirano tako da je stvarni desetogodišnji plan od 18.313,8 ha znatno niži od onog predviđenog osnovama) kao i kontinuirano smanjenje postotka izvršenja planiranog u tijeku zadnjih pet godina (od 2017.-2021. godine) što predstavlja jedan od glavnih uzroka da sa jedne strane imamo kontinuirano smanjenje površina pod novim zasadima/kulturama, a s druge strane kontinuirano povećanja površina pod izdanačkim šumama što u konačnici za rezultat ima kontinuirani smanjenje površina pod visokim šumama s prirodnom obnovom u razdoblju nakon 2016. godine, ističe Muhić.
Naglašava također kako je u tijeku proteklih deset godina (2012.-2021.) realizacija planiranog godišnjeg obima sječa u većini godina bila oko 95 posto (u nekoliko godina čak i veća od planirane).
To je, kako navodi, jasan zaključak da se veliki dio onoga što se prilikom gospodarenja treba vratiti šumi, nažalost, ne vraća, a što je u direktnoj suprotnosti principima održivog gospodarenja šumom i šumskim zemljištem.
Dodao je da se na osnovu svega prethodnog može konstatirati da je ovakav trend ulaganja u šumsko-uzgojne radove kao osnovni segment biološke reprodukcije/obnove državnih šuma neprihvatljiv.
Jedino nam ostaje da i u narednom razdoblju (do donošenja zakonskog rješenja na nivou entiteta FBiH) i dalje insistiramo da županijska šumska društva/poduzeća poštujući planirano šumsko-gospodarskim osnovama uvećavaju iznose sredstava za šumsko-uzgojne radove kao i da se sredstva namjenski prikupljena u proračun županija konačno počnu trošiti u ovu svrhu u punom iznosu (samo u 2021. godini je u proračunu županija SBŽ, ZDŽ i ŽS prikupljeno ukupno 6.041.912 KM od čega za šumsko-uzgojne radove nije ništa utrošeno, dok u ostalim kantonima, nažalost i pored zakonske obaveze ništa nije ni prikupljeno), kazao je Muhić.
Objava Čuvanje šuma nije na zadovoljavajućoj razini – sječa šuma na 95 posto pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
