Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju te misom zadušnicom za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna, a u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB, bugojanski Hrvati obilježili su 29. obljetnicu stradanja i progona od strane Armije BiH.
Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu općine Bugojno kazala je kako se još uvijek čeka na pronalazak posmrtnih ostataka 15 Hrvata odvedenih u logore.
“Svake godine ista priča. Dođemo samo da se prisjetimo, položimo vijence, pomolimo, čekamo da nas se pozove na još jednu ekshumaciju. Prije dvije godine pronašli smo ostatke četvorice, prije toga dvojice, ostalo ih je još 15 za naći. Tužiteljstvo treba raditi svoj posao”, kazala je Strujić.
Mladen Kajić, predsjednik Koordinacije udruga HVO-a Domovinskog rata Bugojno ocijenio je kako Hrvati u Bugojnu danas teško žive.
“U proteklom ratu stradalo je više od 15.000 Hrvata Bugojna, poginulo je 311 Hrvata, od toga 21 je nestao. Nadamo se da će Tužiteljstvo pokrenuti postupak i da ćemo ih naći. Danas nema posla, nema rada, mlađa generacija je otišla”, ustvrdio je Kajić.
Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH naglasio je “kako danas iz Sarajeva stižu iste poruke kao i 1993. godine”.
“Poruka današnjeg dana je da se nikada nikome ovako nešto ne dogodi. Hrvati Bugojna u svojoj povijesti najveću kalvariju doživjeli su tijekom agresije Armije BiH. Današnji političari iz reda bošnjačkog naroda ne rade iste stvari a očito iz Sarajeva nam šalju iste poruke kao 1993.”, rekao je Zelić. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara zapitao se jesu li naučene lekcije prošlosti?
“Ima života u ovoj BiH bez obzira kakve prijetnje, zle namjere ili mržnja se sijala iz Sarajeva ovih dana. Kao da nismo nakon 29 godina naučili lekciju iz prošlosti, danas bi neki opet ratovali, prijetili, zbog svojih ideala, ludih glava”, rekao je Čavara.
Objava Bugojno: Obilježena 29. godišnjica stradanja bugojanskih Hrvata pojavila se prvi puta na Tomislav City.
