Padom temperature i dolaskom hladnijih dana praćenih snježnim oborinama u Hercegbosanskoj županiji svake se godine iznova javlja isti problem s divljim konjima.
Nemogućnost njihova ograničavanja te sprječavanja da izlaze na prometnice rezultirala je time da je u proteklih deset godina na prometnicama u ovom dijelu Bosne i Hercegovine zabilježeno na desetke prometnih nesreća u kojima je više poginulih i teško ozlijeđenih osoba.
Ovo pitanje nedavno je problematizirano i na Domu naroda Federacije BiH te je inicijativa za rješavanje upućena na adresu Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH.
Zaštita livanjskih divljih konja
Naime, Sanela Klarić, izaslanica u Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, uputila je JP Ceste Federacije BiH akt koji se odnosi na problem divljih konja na magistralnoj cesti M-15 Livno – Šuica – Kupres, gdje od navedenog javnog poduzeća traži da u suradnji s nadležnima iz Hercegbosanske županije i tijelima lokalne samouprave pokrenu aktivnosti u cilju zaštite livanjskih divljih konja. – Stručna služba JP Ceste Federacije BiH već desetak godina susreće se s problemom divljih konja, tj. s prometnim nesrećama u kojima sudjeluju, na magistralnoj cesti M-15 na području od Livna do Glamoča i Kupresa. Zaprimili smo više zahtjeva o navedenoj problematici, a većina je podrazumijevala da su divlji konji u našoj nadležnosti. Neki su tražili da “zagradimo” magistralnu cestu, što je nemoguće iz više razloga. Divlji konji se kreću i mogu se pojaviti bilo gdje, iza nepreglednog zavoja i sl. – naveli su tom prilikom iz JP Ceste Federacije BiH. Mišljenja su kako je potrebno precizno, sustavno, definirati tko je nadležan i odgovoran za divlje konje, njihovo zbrinjavanje, hranu, zdravstveno stanje, kretanje te tko se treba brinuti za njih i biti odgovoran u situacijama kada divlji konji pričine štetu. – Smatramo da je broj konja jako velik i povećanje njihova broja može dovesti do nepoželjnih posljedica za društvenu zajednicu, kao što je broj od nekoliko stotina zdravih divljih konja “turistička atrakcija”. U cilju sigurnosti odvijanja prometa na magistralnim cestama na predmetnom smo području postavili dvadesetak prometnih znakova “konji na cesti” u skladu s mogućnostima i prioritetima. Većina prometnih znakova je u žuto-zelenom reflektirajućem okviru radi bolje uočljivosti, a neki su s rasvjetom – “diodama” – objasnili su iz JP Ceste Federacije BiH. Inače, u izaslaničkoj inicijativi upućenoj navedenom javnom poduzeću stoji kako se, prema posljednjim podacima, broj divljih konja u ovom dijelu BiH kreće oko 800 grla te da se njihov promjer kretanja povećava. U vrijeme oštrih i sirovih zima, kad snijeg prekrije planinske pašnjake, konji silaze na magistralne ceste kako bi lizali sol kojom se posipaju ceste protiv zaleđivanja.
Problem i ljeti
Problem je izražen i ljeti, doduše, malo manje. Naime, u ovo godišnje doba divlji konji prelaze prometnice u traganju za vodom. Navedeno dovodi do toga da se povremeno životinje nađu pod kotačima automobila i kamiona, istodobno predstavljajući ozbiljnu prijetnju za putnike. – Gotovo 50 prometnih nesreća zabilježeno je u posljednjih desetak godina u kojima je bilo ozlijeđenih putnika i poginulih ili teško ozlijeđenih konja – zaključeno je u inicijativi. Inače, livanjski divlji konji nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljoprivredi. Nakon što ih je u toj ulozi potisnula mehanizacija 50-ih godina 20. stoljeća, ostavljeni su da žive divlje jer više nije bilo potrebe za njima. Budući da gotovo pola stoljeća nije postojala organizirana ljudska skrb za njih od države, dnevno prelaze desetke kilometara kako bi se nahranili i napojili. Procjene iz travnja 2011. godine govorile su o skupini od 196 jedinki. Prema podacima iz 2013. godine, skupina je imala 286 odraslih i 48 mladih jedinki. Podaci iz 2015. godine pokazuju da je riječ o ukupno 418 konja, od čega je bilo 65 ždrebadi. Prema procjenama iz 2018., broj im se kreće oko 800 grla. O njima se brinu Ekološko društvo “Borova glava” i Grad Livno
Vecernji list