Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine započela je 84. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vukšića, predsjednika BK BiH.
Na zasjedanju također sudjeluju biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, dopredsjednik BK BiH, zatim apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren te delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, i mons. Franc Šuštar, pomoćni biskup ljubljanski, te generalni tajnik mons. Ivo Tomašević, javlja kta.
Biskupima će se u dijelu zasjedanja pridružiti otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco.
Prije početka radnog dijela zasjedanja biskupi su zajedno slavili misu na liturgijski spomendan Gospe Bistričke u biskupskoj kapeli posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji.
”Glede aktualnog stanja katoličke zajednice u mojoj biskupiji i posebnih izazova i problema u njoj i oko nje, spomenut ću samo ono što je najizrazitije i one sličnosti sa situacijom u većem dijelu naše društveno, pravno i politički još uvijek dobrano nesređene zemlje. Ta se situacija manifestira kontinuiranim iseljavanjem naše mlade populacije u druge životne sredine”, poručio je biskup Komarica.
Spomenuo je i nedostatak nužnih materijalnih sredstava za normalni rad postojećih biskupijskih, crkvenih struktura i institucija, kao i za izgradnju u ratu porušenih crkvenih objekata, odnosno crkava.
Nadbiskup Vukšić osvrnuo se na dnevni red zasjedanja podsjetivši da je jedan od najvažnijih pastoralnih pothvata na razini cijele Katoličke Crkve u ovo vrijeme najavljeno održavanje Šesnaeste redovne opće skupštine sinode biskupa, koja bi trebala biti održana u listopadu 2023. godine.
”Dok je demokratski svijet ujedinjen u djelovanju i molitvama da prestane rat u Ukrajini, predlažem da se, posebice ovih dana kad zasjedamo u Banjoj Luci, u čijem središtu postoji župna zajednica Ukrajinaca, a i u njezinoj okolici još njih nekoliko, pridružimo svojim molitvama za mir u toj zemlji, kao i za trajan mir, dijalog, slogu i razboritost u Bosni Hercegovini, naspram svakog oblika nemira i nereda”, poručio je nadbiskup.
Srdačne pozdrave i bratsku blizinu biskupa Hrvatske biskupske konferencije prenio je biskupima u Bosni i Hercegovini biskup Radoš te izrazio radost da može sudjelovati na ovom zasjedanju.
”Dio smo istoga tijela Crkve, dio istoga nacionalnoga hrvatskoga bića, pa i ne treba isticati da s posebnom pažnjom i ljubavlju pratimo hod Crkve u Bosni i Hercegovini. Granica ne zaustavlja naš pogled. Nastojimo vidjeti i biti dionici vaših poteškoća, ali i baštinici žara s kojim ih rješavate – naglasio je biskup Radoš nakon čega je izvijestio o djelovanju HBK u razdoblju od travnja do lipnja 2022 godine.
Govoreći o današnjem položaju Crkve u Sloveniji, biskup Šuštar je spomenuo smanjenje broja svećenika i posvećenih osoba, kao i da su se dvije godine epidemije covida-19 “ozbiljno zasjekle u sakramentalni život slovenskih katolika, koji se sada opet polako budi”.
Nadbiskup Cavalli je, u skladu sa svojom službom, ukratko upoznao biskupe s stanjem u župi Međugorje.
Zasjedanje će završiti u četvrtak, 14. srpnja, u 12 sati uobičajenom konferencijom za novinstvo u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci kada će se novinarima obratiti nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH te biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.
Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije u petak, 15. srpnja, bit će euharistijsko slavlje u katedrali u Banjoj Luci u 10 sati kojim će predsjedat biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, a koji će tom prigodom proslaviti zlatni jubilej 50 godina svećeništva, zajedno sa svojim dugogodišnjim suradnikom u Biskupskom ordinarijatu mons. Antom Orlovcem.
Objava Biskupi su tek sad shvatili da mladi odoše iz države pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
