Bosna i Hercegovina, zajedno sa Albanijom, je nažalost jedna od najgorih zemalja u Europi kada je u pitanju bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, koji je prošle godine bio samo 35 posto od prosjeka Europske unije, prenose Nezavisne novine.
Ovo praktično znači da građani BiH imaju skoro tri puta manji BDP po glavi stanovnika od prosjeka EU.
Stanje u regiji
Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, najviši bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika je bio u Luksemburgu, za čak 139 posto iznad prosjeka EU.
Slijedi Irska sa 111 posto iznad prosjeka, zatim zemlje koje nisu u EU, poput Norveške sa 73 posto većim BDP-om, Švicarska sa 54 posto, te Island sa 34 posto. Nizozemska ima 30 posto veći BDP od prosjeka EU. Osim toga, još osam zemalja nadmašuju prosjek Europske unije, među kojima su Danska, Austrija, Belgija, Njemačka, Švedska, Finska, Malta i Francuska.
Što se tiče regije, nešto bolji od BiH i Albanije su Sjeverna Makedonija sa 41 posto, Srbija sa 46 posto i Crna Gora sa 52 posto BDP-a po glavi stanovnika od prosjeka EU. Hrvatska ima 76 posto, dok je Slovenija najuspješnija sa 91 posto.
Zabrinjavajući podaci
Ekonomisti također smatraju da su ovi podaci zabrinjavajući za Bosnu i Hercegovinu.
“Podaci Eurostata za prošlu godinu, koji pokazuju da BiH ima svega 35% BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU, svakako su alarmantni. Ovi podaci jasno ukazuju na ozbiljne ekonomske izazove s kojima se suočavamo. Međutim, važno je naglasiti da ova situacija nije nepopravljiva. Jedan od glavnih izazova je disfunkcionalna vlast na državnom nivou. Političke napetosti i neefikasnost institucija ozbiljno otežavaju sprovođenje neophodnih reformi i privlačenje stranih investicija. Bez političke stabilnosti i jasne politike, dugoročni ekonomski napredak je teško ostvariv”, istakao je Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, za Nezavisne novine.
Pepić dodaje da uz prave ekonomske reforme BiH može postići značajan napredak.
“Reforme koje bi olakšale poslovanje, smanjile birokraciju i poboljšale pravnu sigurnost mogu privući strane investicije, ključne za ubrzanje ekonomskog rasta. Također, politička stabilnost igra važnu ulogu u stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Stabilna politička scena omogućava dugoročno planiranje i investicije, što je ključno za održiv ekonomski napredak. Investicije u infrastrukturu i poboljšanja u obrazovnom sistemu također su od vitalnog značaja. Razvoj moderne infrastrukture olakšao bi poslovanje i povećao produktivnost, dok bi kvalitetniji obrazovni sistem stvorio obučeniju radnu snagu, sposobnu da odgovori na zahtjeve tržišta rada. Dakle, iako trenutna situacija nije povoljna, postoji mnogo prostora za napredak. Uz prave politike, odlučnost i prevazilaženje političkih zapreka, BiH može napraviti značajan korak naprijed i približiti se ekonomskom nivou razvijenih evropskih zemalja”, objasnio je Pepić.
Ekonomista Saša Stevanović ističe da niska polazna osnova ukazuje na potencijal za rast.
“Niska polazna osnova može biti dobar pokazatelj jer ukazuje na veće šanse za rast. Kada ste na začelju, možete oplakivati ili postaviti cilj da se više ne nalazite tamo. Također, kada se upoređujemo sa Evropom, trebamo biti svjesni činjenice da je kod nas siva ekonomija 30%, dok je u Evropi manja. Možemo očekivati boljitak ako radimo bolje i drugačije. Mislim da smo radili drugačije od 2020. godine, pa trebamo vidjeti da li smo ostvarili brži rast nego prije. Ne pomaže ako imate 800 miliona politički zarobljenih, ako dozvolite da se stvori šteta od 100 miliona KM iz inostranstva pomoću odluke, ako ne smanjujete obaveznu rezervu u doba pandemije. Uglavnom, ako identifikujemo što nas udaljava od boljeg standarda i prihoda, ako se složimo da to riješimo, može biti bolje. Ako se ne identifikujemo i ne složimo da nam bude bolje, onda neće ni biti bolje”, naglasio je Stevanović.
Objava BiH najgora u Europi prema BDP-u po glavi stanovnika prvi put se pojavila na Grude Online.
Izvor: ( www.grude-online.info / Mostarski.info )
