Demografsko pitanje stara je i goruća tema s kojom hrvatsko društvo ulazi u 2024. godinu. O razmjerima demografske erozije i njezinim posljedicama za Hrvatsku za Glas Koncila govori akademik Anđelko Akrap. Potreba za dugoročnim populacijskim politikama i odgovornost nositelja političkih vlasti, a onda i odgovornost »običnih« ljudi u Hrvatskoj, kao i mogućnosti povratka Hrvata iseljenih u EU i prvi koraci prema mudrijoj useljeničkoj politici, teme su koje su se nametnule kao središnje u razgovoru s jednim od vodećih hrvatskih demografa.
Nedavno ste na jednom skupu na zagrebačkom Kaptolu podsjetili na upozorenje koje je prije gotovo četvrt stoljeća izrekao don Anto Baković – da će se u Hrvatskoj agencije za iseljavanje pretvoriti u agencije za useljavanje. Jeste li očekivali da će se takav scenarij ostvariti već za Vašeg životnoga vijeka?
Da, u nedavno predstavljenu zborniku radova »Demografija – iseljavanje – migracije« sa znanstvenoga skupa održanoga u organizaciji Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve uz niz izvrsnih članaka nalazi se i rad biskupa Roka Glasnovića koji spominje don Antu Bakovića. Malo stariji sjećaju se don Ante i njegove aktivne uloge u promicanju pronatalitetne politike na njemu svojstven i osebujan način. Don Ante je desetljećima govorio o potrebi porasta broja rođenih i zaustavljanja iseljavanja. Istodobno je govorio i o useljenicima u Hrvatsku koji bi se mogli bez problema integrirati i ne bi bilo teškoća ni za njih ni za Hrvatsku. Ne samo da on nije bio dovoljno shvaćen, nego su mu se neki i rugali. Dodao bih tomu da su ga upravo neke tzv. široko intelektualne elite besramno i ponižavajuće ismijavale.
Uz slab prirodni prirast, iseljavanje je jedan od uzroka hrvatskoga demografskoga sloma. Koje su stvarne posljedice iseljeničkoga vala iz Hrvatske u zadnjih desetak godina?
Dugo se ovaj iseljenički val smatrao prolaznim i brojem mali. I kad je posto masovan, ni tada nije privukao odgovarajuću pozornost. I što se dogodilo? Prethodnom strmoglavom padu broja rođenih pridružilo se i iseljavanje.
Hrvatsko se društvo do sada nije suočilo s ovakvim jakim demografskim padom. Čini mi se kao da još nismo svjesni ne samo sadašnjih, nego još većih dugoročnih velikih i teških gospodarskih i demografskih posljedica zbog iseljavanja u posljednjih desetak godina. Iseljavalo se i do sada, ali nikada nije bila zabilježena nestašica radne snage. Odlijevalo se stanovništvo iz seoskih naselja i uvijek se stvarao privid o obilju radne snage. Sela su se sada ispraznila, a i Hrvati iz Bosne i Hercegovine više nisu »biološki inkubator«. Jednostavno su presahnuli i ti izvori. Nije preteška riječ ako kažemo da sadašnje iseljavanje ima učinke gospodarske i demografske kataklizme jer je iz ostarjele hrvatske dobne strukture u relativno kratku roku jednostavno »isisano« više od 300 tisuća osoba u najvitalnijoj životnoj dobi. To su, dakle, osobe najvećim dijelom u središnjoj radnoj i reproduktivnoj dobi. Iselile su se obitelji i njihova već rođena djeca ili ona koja će se roditi u zemlji u koju su se iselili. Naravno, s tim je pitanjem povezano i doseljavanje strane radne snage i uvriježeno mišljenje da će to samo po sebi jednostavno proći.
Cjeloviti intervju možete pročitati ovdje.
Objava Akademik Anđelko Akrap: Na djelu je zapanjujuće nerazumijevanje posljedica demografskoga sloma pojavila se prvi puta na Tomislav City.
