Energetska neovisnost, koja se nametnula kao imperativ kada se uvidjelo da ovisimo od ruskog plina, donijela je u mnogim europskim zemljama pojačanu izgradnju solarnih panela i vjetroparkova.
No, kako to često biva, BiH se i na tom pozitivnom trendu sapliće. Solare grade tajkuni bliski politikama, a građanima se čak i otima njihovo zemljište za vjetroparkove.
Tako u Livnu imamo situaciju da se vlasnici zemljišta muče da kroz duge i iscrpljujuće upravne postupke vrate svoje zemljište, dok su u Njemačkoj vlasnici zemljišta koji imaju dvije ili više vjetroturbina na svom zemljištu mali bogataši.
VIDEO: Kineska vjetroelektrana u Livnu izaziva ljutnju građana i strah za divlje konje
Od 70-100 tisuća eura ako je vjetroturbina na tvome zemljištu
Našem portalu javila se naša državljanka koja već godinama živi u Njemačkoj, a prati i čita pisanja našeg portala, osobito jer sa pojedincima i sustavom bije bitku u rodnim Poklečanima. Čudi se ovdašnjim praksama uspoređujući ih sa onima u Njemačkoj.
„Ako u Njemačkoj imate vjetroturbinu na vašem zemljištu možete dobiti oko 70.000 do vise od 100 tisuća eura za najam zemljišta godišnje. Dok se u europskim državama poput Njemačke plaćaju mještanima i općini lukrativni prihodi, u BiH se vlasnici zemljišta boriti za svoja prava, jer im se privatna imovina oduzima“, kaže ogorčeno naša čitateljica.
Uistinu, u planskom dokumentu za obnovljive izvore u Hessenu nalazimo da su Nijemcima solari primamljivi iz financijskih razloga.
„Gotovo svaki projektant pri osiguranju površina potencijalnim vlasnicima zemljišta predočava karte. Često te karte pokazuju postrojenja upravo na parcelama vlasnika ili vlasnice. To djeluje vrlo privlačno uz današnje ponude zakupa (od 70.000 eura po vjetroelektrani godišnje – a sada često i znatno više od 100.000 eura). Ti “rasporedi vjetroelektrana” su u tom trenutku samo prijedlog, jer se tek nakon postupka odobrenja zna gdje točno mogu biti izgrađene vjetroelektrane. Stoga karta s lokacijama vjetroelektrana u trenutku osiguranja površina ne predstavlja konačan raspored vjetroelektrana“, poručuje gradska vlast u Njemačkoj.
I dok u Mostaru zbog solarnih farmi plivaju sela i kuće, budući da prije gradnje nije riješena infrastruktura, Nijemci strogo vode brigu da je to projekt oko kojeg su svi složni, i da se uklapa u okruženje.
„Za razvoj vjetroelektrana potrebne su značajne infrastrukturne mjere. Tako izgradnja jedne vjetroelektrane zahtijeva gotovo hektar zemljišta kao građevinsku površinu, od čega se otprilike polovica nakon izgradnje ponovno vraća prirodi.
Za izgradnju vjetroelektrane potrebni su i široki, izgrađeni pristupni putevi te putevi za kabelsku trasu. Sve to dovodi do toga da u područjima s mnogo malih parcela svi vlasnici zemljišta trebaju djelovati zajedno kako bi se vjetroelektrana uopće mogla realizirati. Što je više onih koji sudjeluju, to je veća vjerojatnost realizacije“, navodi se dalje.
Dok kod nas gradonačelnici lokalnih zajednica pregovaraju s Mamićevim i drugim tvrtkama, skrivajući glavne podatke o javnosti, u Njemačkoj je uloga lokalne zajednice jasna – da brine o građanima i komunali.
Lokalna zajednica na sebe uzima obvezu planiranja i zoniranja, procese odobravanja, koordinaciju s vlasnicima zemljišta, infrastrukturu, financijsku i tehničku podršku, komunalu i transparentnost i komunikaciju.
Gradi, pa planiraj
„Čak i ako općina ne posjeduje vlastite površine i ne može donositi odluke o zakupu za projekt vjetroenergije, ipak može potaknuti i koordinirati zajedničko djelovanje privatnih vlasnika zemljišta.
Osim toga, u većini slučajeva općina je vlasnik puteva koji su potrebni za pristup lokacijama. Na taj način, općina može doprinijeti većoj vjerojatnosti realizacije projekta i uključivanju komunalnih kriterija u proces odlučivanja“, navodi se dalje u jednoj od njemačkih studija.
Kod nas se na terenu uvidjelo da prvo gradimo farme obnovljivih izvora energije, pa ih potom uklapamo u prostorne planove, i da smo od obnovljivih izvora napravili biznis od kojeg obični ljudi i vlasnici zemljišta imaju samo štetu.
(Hercegovina.info)
