U povodu obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da je neophodna obnova močvara, rijeka i jezera kako bismo usporili globalno zagrijavanje, stvorili poligone za prilagodbu na klimatske promjene te osigurali dobrobit za ljude.
WWF u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina surađuje s jednim od najljepših vlažnih staništa u našoj regiji – Parkom prirode Hutovo blato. Taj je park još 2000. godine upisan u ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo.
Hutovo blato iznimno je važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji provodimo aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata te brojna istraživanja hidrologije sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova– kazala je Matea Jarak iz WWF Adrije.
Dodala je kako se obnovom Hutovog blata doprinosi borbi protiv klimatskih promjena, čuva se jedinstvena bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – voda.
Ovo zaštićeno područje jedinstveni je ekosustav Bosne i Hercegovine, no osim biološke vrijednosti ovog područja, njegova vrijednost je i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta. Rezultati posljednjih istraživanja provedenih u okviru projekta MERLIN pokazuju da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50 površine države.
Kako bi se osigurali sigurnu klimatsku budućnost, potrebno je očuvati ne samo Hutovo blato, već sva vlažna staništa u našim područjima, navode iz WWF-a.
Do kraja projekta restaurirat ćemo preko 1488 ha Hutovog blata. Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana.
Prema zadnjim istraživanjima, Hutovo blato je već ostalo bez 50 posto vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pasti, upozorila je Jarak.
Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno. U posljednjih 45 godina izgubljena je jedna trećina vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što se gube šume. Istodobno, o njima izravno ovisi opstanak oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta.
Projekt „MERLIN- Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater-related ecosystems in a Landscape context: INnovation, upscaling and transformation“ financiran je EU sredstvima programa Horizon 2020.
Post Hutovu blatu prijeti presušivanje je prvi puta viđen na Grude Online.
