“Imamo jako puno stranaca, većinom Nijemci, Nizozemci, a svake godine u knjigu pišemo i neke nove goste koji dolaze iz različitih zemalja, imali smo iz Brazila, Portugala, Malte”, kaže turistički vodič Matej Bartulica.
Divlji konji najveći su turistički potencijal livanjskog kraja, jer su jedinstvena atrakcija u svijetu. Privatni sektor je to prepoznao i privlače goste iz cijelog svijeta, ali potrebna je i adekvatna sustavna zakonska zaštita tog područja i divljih konja.
U podnožju planine Cincar, na visoravni Kruzi, na 1.200 metara nadmorske visine živi nesputano više stotina divljih konja. Riječ je o potomcima pitomih konja, koje su vlasnici 70-tih godina, dolaskom mehanizacije, pustili u prirodu da žive slobodno. S vremenom su se umnožavali i danas ih je ovdje prema procjeni više od osam stotina, javlja BHRT.
Mnogi livanjski kraj uspoređuju s Mongolijom i Islandom jer je jedino mjesto na svijetu koje na jednom mjestu ima ovoliki broj divljih konja.
Prizori u livanjskom kraju nikoga ne ostavljaju ravnodušnim i privlače u Livno turiste iz cijelog svijeta. Vivijen je s obitelji stigla iz Njemacke. Ne smeta im ni loše vrijeme, a došli su, kažu, samo iz jednog razloga.
“Došli smo zbog divljih konja, koje sam vidjela na internetu i rekla sam da ovdje moramo doći. Prekrasno je, nismo znali da ćemo im moći prići ovako blizu, oduševljeni smo zbog toga, ovo je poseban doživljaj”, ističe Vivijen Hol iz Njemačke.
poster
“Uglavnom su to domaći gosti ovdje iz BiH, imamo jako puno stranaca, većinom Nijemci, Nizozemci, a svake godine u knjigu pišemo i neke nove goste koji dolaze iz različitih zemalja, imali smo iz Brazila, Portugala, Malte”, kaže turistički vodič Matej Bartulica.
Zbog divljih konja se i fotograf Marin Mamuza iz Zagreba vratio u rodni kraj. Prepoznao je u njima potencijal i osnovao turističku tvrtku. Danas ima 10 zaposlenih i budućnost vidi u Livnu i potencijalu s divljim konjima.
“Zato nam je jako važno da se taj potencijal zaštiti, kao što je prostor planine Cincar, visoravni Kruzi gdje žive divlji konji, zato što će to nama dati jednu dugoročnu sigurnost da se isplati ulagati u turizam, da se isplati zapošljavati u turizam, da to nije nešto od danas do sutra”, naglašava Mamuza.
Lokalne vlasti su 2013. godine stavili divlje konje pod zaštitu, ali je ta odluka povučena, jer nisu htjele preuzeti odgovornost za brojne nesreće koje se događaju zimi jer se konji zbog soli spuštaju na prometnice, a ljeti traže vodu pa ponekad prave štetu na privatnim usjevima.
“Grad Livno je već poduzeo nekakve aktivnosti, imali smo i sastanak s resornim ministarstvom, a jedna od tema je bila gospodarenje divljim konjima. Svi smo mišljenja da trebamo donijeti nekakav zakon, zaštite tog prostora na kojem konji obitavaju. Postoji tu možda i niz nekih prepreka zbog dodjeljenih koncesija”, navodi gradonačelnik Livna Darko Čondrić.
“Trenutno provodimo jednu od najvećih investicija za ruralni turizam, oko dva milijuna eura, ulažemo u našu tvrtku s našim ulagačem Matom Rimcem, tako da tu ima potencijala. Jako je važno da taj potencijal bude dugoročan, a ne danas do sutra, i da sve stavimo pod solarne panele, vjetroelektrane, to je jednostavno nešto što ne ide sa turizmom i jednostavno sa svim tim vjetroprakovima koji su planirani nisam baš optimistačan ukoliko ne dođe do neke promjene”, kaže Mamuza.
Zahvaljujući pojedincima iz privatnog sektora koji su brendirali divlje konje i napravili sjajnu turističku priču, Livno je danas jedinstvena turistička atrakcija u svijetu. Na potezu su vlasti da zaštite i održe taj potencijal.
Večernji.ba
