U okviru Akcijskog plana za održivo upravljanje energijom i prilagođavanje klimatskim promjenama (SECAP) Grada Mostara planirano je do 2030. godine smanjiti emisije CO2 za minimalno 40 posto, ukazao je voditelj projekta izrade SECAP-a i energetski menadžer Grada Mostara Darko Knezović na prezentaciji Akcijskog plana.
– Današnji događaj planiran je kao info-radionica i prvenstveni nam je cilj uključiti javnost izravno u izradu jako važnog projekta ovog strateškog i akcijskog plana. Grad Mostar je potpisnik sporazuma za klimu i energiju, čime smo se obvezali izraditi taj Akcijski plan. On, pak, nije sačinjen isključivo iz razloga da samo zadovoljimo neke puke direktive EU-a, on je uistinu „plavi plan“ koji će nam jasnopokazati ciljeve i kako do njih doći, istaknuo je Knezović.
U planu kojeg se odnosi na vremensko razdoblje do 2030. godine, navedeno je nekoliko strateških ciljeva, među kojima smanjenje emisije CO2 za minimalno 40%, uključivost i povećanje energetske učinkovitosti te korištenje obnovljivih izvora energija od minimalno 32,5 posto.
– Grad Mostar je već na tragu ostvarenja tih ciljeva. Mi smo već 2016. godine napravili Akcijski plan energetski održivog razvitka (SEAP) Grada Mostara i ostvarili smo zacrtane ciljeve. Plan koji danas predstavljamo ne može se ostvariti bez uključenosti svih pojedinaca i svih onih koji žive i koji će živjeti u Mostaru, naveo je, nadalje, Knezović.
Iz Grada Mostara poručuju da energetska tranzicija ojačava dodatne koristi ublažavanja klimatskih promjena. Stručnjak za zaštitu okoliša u poduzeću „Zagrebinspekt“ Mostar Petar Barišić kazao je da ovaj projekt ima podršku UNDP-a u BiH, dok je „Zagrebinspekt“ dio konzorcija poduzeća koja su sudjelovala u izradi Akcijskog plana.
– Sam Akcijski plan služi nam kako bismo odredili temelj za primjenu određenih mjera kojima će se postići uštedu energije, tj. smanjenje emisija stakleničkih plinova ali i poboljšati otpornost grada na klimatske promjene koje nam dolaze u budućnosti i koje su već evidentne, istaknuo je Barišić, prema čijim je riječima Plan temelj za pojedinačne projekte koje će se raditi sukladno predloženim mjerama, a koje obuhvaćaju utopljavanje objekata javne namjene, zamjenu neefikasnih uređaja onim efikasnijima, izradu zelenih otoka i reciklažnog dvorišta.
– Dosta mjera koje smo predložili je već odavno planirano, samo je trebalo pronaći način kako ih primijeniti, tj. kako postaviti temelj da se krene s njihovom izradom da bi se moglo iznaći financijska sredstva za provedbu mjera, zaključio je Barišić.
