Najkritičnije je u Tuzli, gdje je u 14 sati indeks kvaliteta zraka iznosio 393, što spada u kategoriju opasno po zdravlje. Stručne preporuke su jasne: boravak na otvorenom treba svesti na minimum, bez ikakvog napora, a najugroženije grupe – djeca, trudnice, starije osobe te hronični plućni i srčani bolesnici – trebaju ostati u zatvorenom prostoru.
Vrlo nezdrav zrak zabilježen je i u Sarajevu (262), Gacku (225), Vogošći (223) i Livnu (213). U ovim sredinama povećan je rizik pogoršanja simptoma kod osoba s respiratornim bolestima poput astme, ali i negativnog utjecaja na zdravlje i kod ostalih građana.
Nezdrav zrak zabilježen je i u Hadžićima (196), Lukavcu (191), Visokom (190), Ilijašu (189), Banjaluci (168), Zenici (165), Prijedoru (156), te u Živinicama i Trebinju (154 i 153). U tim gradovima posebno se savjetuje oprez osobama sa srčanim i plućnim oboljenjima, dok se i ostalim građanima preporučuje da izbjegavaju duže zadržavanje i fizičke aktivnosti na otvorenom.
U Bihaću je zrak nezdrav za osjetljive grupe (122), dok je u Mostaru i na Ivan-sedlu stanje znatno bolje, uz umjereno onečišćenje (91 i 66), navode podaci Ekoakcije.
Indeks kvaliteta zraka zasniva se na mjerenju koncentracija lebdećih čestica PM2.5 i PM10, ozona, dušikovog dioksida, sumporovog dioksida i ugljik-monoksida. Vrijednosti od 0 do 50 smatraju se dobrima, 51 do 100 umjerenim, 101 do 150 nezdravim za osjetljive, 151 do 200 nezdravim, 201 do 300 vrlo nezdravim, dok su vrijednosti iznad 300 opasne po zdravlje.
Crna-hronika.info
