Drijen, drinina, drinja, drenovina, drinika ili dren je vrlo popularna ljekovita biljka koja i danas ima široku primjenu.
Plodovi drijena se mogu koristiti za jelo u svježem stanju ili u obliku neke od brojnih tradicionalnih prerađevina poput marmelade, pekmeza, kompota, sirupa, voćnih sokova, rakija, vina ili brendija, a mogu se konzumirati i sušeni. Plodovi drijena koriste se kao pomoć kod mnogih zdravstvenih tegoba.
U narodu je poznata izreka „zdrav kao dren“ jer je drijen uvijek slovio kao biljka otporna na bolesti i štetnike. Jedna je od rijetkih biljnih vrsta koja daje zdrave plodove bez primjene kemijske zaštite i rađa u skromnim agrotehničkim uvjetima. Otporan je na sušu te je pogodan za ekološku proizvodnju koja je danas sve popularnija.
Drijen je pogodan za orezivanje te ga se može koristiti u živicama kao „živa ograda“. Može se koristiti i kao ukrasna biljka zbog zanimljivog oblika krošnje te cvatnje koja je puno prije nego kod ostalih vrsta. Drijen je jedna od vrsta koja među prvima vraća boju krajoliku nakon zime te ga nazivaju proljetni sjaj. U vrijeme cvatnje drijena gotovo da i nema druge vrste koja cvate te je i medonosna biljka koja svojom vrlo ranom cvatnjom osigurava neophodnu ispašu pčelama za rani razvoj legla.
Vjesnik proljeća
U prirodi se drijen vrlo rano aktivira, u pojedinim godinama već početkom veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu.
Međutim, slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena a koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru.
Kulinarski i zdravstveni značaj
Drijen ima veliki kulinarski značaj iz razloga što se koriste svježe i sušene drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova, mošta, sirupa i kisele juhe. Posebice su ukusni i hranjivi džem i pekmez koji se redovito lako prodaju na tržnicama. Osim toga, drenjine se koriste i za pripravljanje voćnih vina, likera, kao i začina za jela od mesa i ribe.
U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i rakija, dok se listovi koriste za spravljanje čajeva. Marmelada od drijena ubraja se među najbolje marmelade na svijetu koja se koristi i kao lijek. Kad djeca, ali i odrasli, imaju proljev ili lakše crijevne tegobe, tijekom dana trebaju više puta uzimati po čajnu ili jušnu žlicu, ovisno o uzrastu, pekmeza ili gustog sirupa od zrelih plodova drijena.
Sadnja drijena
Danas sve češće hobisti, ali i veći proizvođači traže kultivirane sadnice drijena kako bi podigli manje nasade. Za sadnju se najčešće koriste kontejnirane presadnice a sadnja se obavlja od jeseni do proljeća. Ovisno o namjeni razmak sadnje je od 1,5 m do 2 m u redu. Tijekom vegetacije provode se uobičajene agrotehničke mjere. Zbog sporog rasta drijen se može saditi i u posude.
Objava Zbog čega su plodovi drijena tako ljekoviti? pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
