Govor mržnje dolazi zbog nedostatka odgoja, obrazovanja i argumenata u raspravi – kazao je Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru (SUM) na okruglom stolu “Govor mržnje u medijima u BiH” koji je u srijedu održan na Filozofskom fakultetu tog sveučilišta.
Istaknuo je kako je posljedica korištenja govora mržnje velika emotivna praznina te da ljudi korištenjem teških riječi prikrivaju neznanje.
“Teškim riječima prikrivaju se kompleksi niže vrijednosti koji su rezultat neizgrađenosti, neobrazovanosti i nerada na sebi. Iz ljudi izlazi frustracija zbog nemoći. Jedini recept za svakog pojedinca koji širi mržnju je da krene raditi na sebi”,smatra rektor Tomić.
Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže i predavač na SUM-u ocijenio je kako osobama koje šire mržnju nedostaje hrabrosti.
“Istraživanja pokazuju da smo hrabriji kada treba nešto napisati nego izgovoriti. Govor mržnje ima za cilj ocrniti, obezvrijediti i zastrašiti ili ušutkati određenu grupu ljudi. Na svima nama je odgovornost da budemo čuvari društvenoga mira”, naglasio je on.
Pritom je podsjetio kako je Republika Hrvatska u oktobru 2021. godine donijela Zakon o elektroničkim medijima, gdje se problem korisničkih komentara regulira obaveznom registracijom, dok će odgovorni za komentare snositi posljedice ako krše zakon.
“U Bosni i Hercegovini postoji zakonski okvir definiran Aneksom IV Općeg okvirnog sporazuma (Daytonski mirovni sporazum) koji postavlja određene uslove u kojima se preuzimaju odredbe iz međunarodnih dokumenata, prije svega Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava – ustvrdio je Ilija Musa, zamjenik direktora Federalne novinske agencije (FENA) i profesor Sveučilišta u Mostaru.
Ističe kako ta konvencija postavlja standard na kojem se može voditi računa o tome koji sadržaji su prihvatljivi u javnoj komunikaciji.
Musa smatra kako je problem u krivičnom zakonodavstvu u kojem govor mržnje kao takav nije definiran, za razliku od zemalja u susjedstvu.
Osvrnuo se, također, na Izborni zakon koji regulira govor mržnje prilikom izbornih kampanja, ali i na Regulatornu agenciju za komunikacije koja nema okvir koji uređuje djelovanje portala, nego samo audio-vizualnih medija, ali koja može reagirati kada mediji prekrše kodekse.
Učesnici su imali priliku čuti i iskustva iz prve ruke, odnosno od predstavnika medija koji su govorili o odgovornostima javne riječi.
Valentina Rupčić, zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH istaknula je kako je govor mržnje u praksi itekako rasprostranjen, naglašavajući da se pri tome novinari i urednici često susreću s raznim prijetnjama.
“Razvojem online medija ova toksična pojava dobila je priliku raširiti se u društvu znatno brže nego što je to bilo za vrijeme tradicionalnih medija”, ocijenila je Rupčić.
Na okruglom stolu također su učestvovali Đorđe Obradović, profesor Sveučilišta u Dubrovniku i Mostaru, Jurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba i Ivona Čarapina Zovko, profesorica na mostarskom sveučilištu.
Okrugli stol “Govor mržnje u medijima u BiH” organizirali su Studij novinarstva i Studij odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta SUM-a.
Za kraj, organizatori su poručili kako je cilj bio potaći raspravu o prepoznavanju govora mržnje, uloge medija u navedenom procesu, te odgovornosti pojedinaca koji putem korisničkih objava govorom mržnje kontaminiraju medijske sadržaje.
(Fena)
mostarski.ba
#VIDEO #Okrugli #stol #govoru #mržnje #Hrabriji #smo #kada #treba #nešto #napisati #nego #izgovoriti