Objavljen je dokument u kojem je saopštena donesena odluka.
Dokument Dikasterija za nauk vjere, odobren od strane pape Franje, ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje bogate duhovne plodove vezane za Međugorje, ističući uglavnom pozitivan stav prema porukama, uz nekoliko objašnjenja.
Preuzmite dokument u nastavku:
“Došlo je vrijeme da se okonča duga i složena istorija oko duhovnih fenomena Međugorja“. Ovim riječima započinje Nota o duhovnom iskustvu u vezi sa Međugorjem koju je potpisao kardinal Victor Manuel Fernández, predsjednik Dikasterija za nauk vjere. Tekst odobren od strane pape Franje prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih sa međugorskim iskustvom, ohrabrujući vjernike da se pridržavaju toga, budući da su se “dogodili brojni pozitivni plodovi, a nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili opasni efekti”. Uglavnom, također je pozitivan stav prema porukama, iako uz objašnjenja nekih izraza.
Pozitivni plodovi
Mjesta povezana sa međugorskim fenomenom su odredišta hodočašća iz cijelog svijeta. „Pozitivni plodovi se najviše očituju kao promovisanje zdravog načina života vjere u skladu sa tradicijom Crkve. Dogodila su se “mnoga obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovo otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna svećenička zvanja, “mnoga pomirenja bračnih partnera i obnova bračnog i porodičnog života”. Zabilježena su i “mnoga ozdravljenja”. Župa Međugorje je mjesto molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih. Nastala su i karitativna djela koja se brinu o siročadi, ovisnicima, osobama sa invaliditetom, a prisutne su i grupe pravoslavnih kršćana i muslimana.
Poruka mira
Nota Dikasterija zatim razmatra glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira koju shvata ne samo kao odsustvo rata već i u duhovnom, porodičnom i društvenom smislu: najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira’. To je mir koji je plod življene ljubavi koja “takođe podrazumijeva ljubav prema onima koji nisu katolici”. Taj aspekt se bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom sa jakim religijskim elementima“.
Bog u središtu
Često se pojavljuje pitanje pouzdanog predavanja Bogu koji je ljubav: „Možemo prepoznati srž poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u središte, već pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo sa Bogom“. Osim toga, “Marijin zagovor i djelovanje očito su podređeni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi”.
Poziv na obraćenje
U porukama potom nalazimo “stalni poziv na napuštanje svjetovnog načina života i pretjerane vezanosti za zemaljska dobra, uz česte poticaje na obraćenje, što čini mogućim istinski mir u svijetu”. Čini se da je upravo obraćenje središte međugorske poruke. Tu je i “uporan poziv da se ne podcjenjuje ozbiljnost zla i grijeha” i da se ozbiljno shvati Božji poziv na borbu protiv zla. Temeljne su također uloga molitve i posta, kao i središnje mjesto mise i traganje za konačnim smislom postojanja u vječnom životu.
Potrebna objašnjenja
Drugi dio dokumenta ističe kako se “nekoliko” poruka može činiti “povezanim sa zbunjujućim ljudskim iskustvima” iako neke greške možda nisu “iz loše namjere, već zbog subjektivnog shvatanja fenomena”. U nekim slučajevima se „čini da Gospa pokazuje neko razdraženje jer se neke njene upute nisu slijedile; tako upozorava na prijetnje znakove i mogućnost da se nikada više ne ukaže“. Ali zapravo druge poruke daju ispravno tumačenje: „Oni koji daju katastrofična predviđanja su lažni proroci. Kažu: “Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa”. Uvijek sam govorila da će kazna doći ako se svijet ne obrati. Zbog toga potičem sve na obraćenje“ (15.12.1983.).
Isticanje poruka
Tu su potom poruke za župu u kojima Gospa kao da želi kontrolu nad detaljima duhovnog i pastoralnog puta. U drugim slučajevima poruke se „odnose na zahtjeve ‘malo vjerojatnog nadnaravnog podrijetla’, kada Gospa „daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima, i donosi odluke o uobičajenim pitanjima“. Zapravo, sama Gospa relativizira vlastite poruke podvrgavajući ih „neusporedivoj vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu“: „Nemojte ići u potragu za izvanrednim stvarima, već radije uzmite Evanđelje, čitajte ga i sve će vam biti jasno“ (12.11.1982.). U Noti se kao problematične navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, riječi koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana”. Ne smijemo pogrešno dodjeljivati Mariji “mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega”.
Odobreno javno štovanje
Iako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da niko nije obavezan vjerovati u to, nihil obstat – koji je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan podsticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”. U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnog nadnaravnog podrijetla”. Crkvene vlasti na mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno, pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i “također promicati širenje tog duhovnog prijedloga”. Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta sa navodnim vidicima, već radi susreta sa Marijom, Kraljicom miraÉD;, stoji u objavljenom dokumentu.
Post Vatikan nije priznao ukazanja u Međugorju, ali su pozitivni plodovi i dozvoljena hodočašća prvi put viđeni na Grude Online.
Izvor: ( www.grude-online.info / Mostarski.info )
