Tradicionalni zanati dio su kulturnog nasljeđa jedne zemlje, i zato je potrebno očuvati i razvijati stare autohtone obrte i zanate.
Kako stari zanati ne bi izumrli bilo bi dobro stvoriti mehanizme za prijenos takvih umijeća na mlađe generacije, promicati obrazovanje za takve zanate i proizvode snažnije pozicionirati na tržištu.
Proizvodi zanatlija u Bosni i Hercegovini teže konkuriraju jeftinim industrijskim proizvodima i zbog toga je potrebno uložiti dodatne napore u podizanju svijesti potrošača o vrijednosti i kvaliteti autohtonih tradicionalnih obrta. Neki zanati koji danas postoje zbog tehnološkog napretka u budućnosti lako mogu otići u zaborav.
Još malo zanatlija
Kao nekad u starim magazama opjevanim u pjesmama u Mostaru, u blizini Starog mosta, odzvanjaju udarci čekića mladog zanatlije Adnana Vejzovića.
Više od desetljeća i pol prošlo je otkako je odlučio početi baviti se izradom bakroreza i rukotvorina, koje u svijet odnose turisti s raznih strana zemljine lopte. Učio je od starih zanatlija, ali je ipak uz talent, presudna za uspjeh bila Adnanova upornost.
– Trebalo mi je dvije do tri godine da dođem na prihvatljivu razinu. Ovo se nikad ne može do kraja naučiti. Uvijek se ustvari uči. I što se više radi – krajnji proizvod bolji ispada. Zaraditi se može, tko hoće da radi. Ja, recimo, radim pola godine bez prestanka, pa onda pola godine manje. Ako hoćeš da radiš ovo treba voljeti. I ovo ne može radito svatko. Ako nemaš živaca i strpljenja ne treba ni pokušavati, kaže nam Vejzović.
Jedan je od rijetkih preostalih mostarskih zanatlija. Tradiciju staru nekoliko stoljeća će nastojati očuvati, ali sam ne može. Žali i zbog nezainteresiranosti mladih da se posvete zanatima.
-Nema interesa mladih. Nitko neće da isprlja ruke. Danas ljudi traže brze pare. Treba vremena i strpljenja, a onda sve dođe na svoje. Prođite kroz Stari grad i vidjet ćete, 90 posto stvari prodaju iz Kine. Pored svih stvari koje imamo u BiH, prirodnih materijala, rukotvorina, ljudi nažalost prodaju smeće, dodaje Vejzović.
Starim zanatima je teško u Zakon o obrtu vratiti instituciju obrtnice koju bi Obrtnička komora mogla izdavati zanatlijama, smatraju u Obrtničkoj komori HNŽ-a.
– Imamo primjer kod nas u Mostaru – u Starom gradu je pet – šest starih zanata, a ostalo su trgovci. Kada bi zanatlije imale obrtnicu, jasno bi se znalo da su obrtnici, a ne trgovci robama iz Kine, ističe predsjednik Komore, Aner Kruškonja.
Poticaj Ministarstva
Federalno ministarstvo poduzetništva i obrta nedavno je potpisalo ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava sa 83 korisnika tradicionalnih i starih obrta, s ciljem da oni opstanu.
– Sredstva su namijenjena za subvencioniranje troškova nabavke opreme, repromaterijala, uređenja poslovnih prostora. Sve u svemu da se poboljšaju uslovi rada starih zanata, kao dijela kulturne baštine, rekao je tom prigodom ministar obrta FBiH, Amir Zukić.
Osim promicanja naobrazbe za stare zanate, za njihov opstanak država bi proizvode naših zanatlija morala snažnije pozicionirati na tržištu.
H. Ž.
SVI ŽELE BRZE PARE: Stari zanati izumiru Dnevni.ba.
