U zadnjoj kampanji arheoloških iskapanja na brdu Gradac u Ljubuncima, općina Prozor-Rama sudjelovao je i arheolog Ivan Prce iz Čapljine. Donosimo njegovo viđenje ovog istraživanje koje je iznio za čapljinski portal Djaka-city.info
Sva naselja grada Čapljine, od Doljana i Počitelja pa do Bivolja Brda, ili pak do Šurmanaca, Dretelja i Gabele, skrivaju jedinstvene priče koje turist sa sobom ponijeti može. Od stare Gabele koja skriva slavnu prošlost iz vremena Mletaka i Osmanlija, pa do Počitelja kojeg su zidali dubrovački majstori, a kralj Matijaš Korvin ga nazivao draguljem svojeg Kraljevstva, veliku tzv. trojku zatvara neopisivo mjesto zvano Mogorjelo.
Potonje je najbolje očuvana rustikalna vila na istočnoj obali Jadrana i danas podsjeća na slavne dane Rimskog Carstva na našem tlu
Naravno, imamo mi i druge atrakcije, prije svega najstariji rimski natpis s područja Bosne i Hercegovine (natpis braće Papii, koji se čuva u Zemaljskom muzeju BiH), koji je pronađen u predgrađu Čapljine Tasovčićima. Imamo i brojne nekropole biliga (stećaka), gomile, gradine, ili pak ostatke rimskih cesta koji i danas stoje kao svjedoci davnog vremena Ilira, Rimljana, Hrvata, Humske gospode, Mletaka, Osmanlija i drugih koji su mačem i ognjem željeli osvojiti ovo područje koje danas tako lako napuštamo.
Želje ljudi su raznolike, a naš sugovornik magistar arheologije i povijesti Ivan Prce, koji je ovim kratkim uvodom započeo razgovor, priželjkuje u našem gradu muzej. Kako navodi, takva bi institucija mogla ne samo očuvati, prezentirati, već i poduzeti korake istraživanja brojnih drugih lokaliteta što bi za plod imalo proširenje turističke ponude, kao i dodatna radna mjesta za naše mlade stručnjake (trgovce, hotelijere, ugostitelje, umjetnike, obrtnike i proizvođače hrane).
Premda, kako je naglasio, gradski oci blagonaklono gledaju na takvu ideju, gdje je najveća podrška toj ideji gradonačelnik dr. Smiljan Vidić, problem je infrastrukturne prirode, odnosno gdje tako reprezentativnu instituciju smjestiti.
U daljnjem razgovoru Prce nam prenosi svoja iskustva sa arheoloških iskopavanja u Ljubuncima (općina Prozor – Rama), gdje je vidio odličan primjer lokalne vlasti koja je ozbiljna u osnivanju takve jedne važne i za jedan narod neophodne institucije. Čapljinski arheolog bio je dio stručnog tima koji je istraživao prapovijesni dio lokaliteta Gradac – Ljubunci (31.7.-26.8.), gdje se kroz arheološku metodu šahovskih polja došlo do iznimnih nalaza i rezultata – dokazao je život u prvoj polovici II. tisućljeća pr. Kr., miješanje dviju kultura (mediteranske i srednjobosanske-kontinentalne), no povrh svega, nastavljena su sustavna istraživanja koja na ovome mjestu traju od 2017. godine.
Gradac je u znanstvenome pogledu poznat još od kraja XIX. stoljeća, kada je na lokalitetu pronađen rimski novac, a potom kroz pisanja arheologa Tomislava Anđelića
Tijekom Domovinskog rata na tom su položaju boravili bojovnici HVO-a, koji su ga maksimalno uščuvali jer su znali da se na tom mjestu nalazi nešto veoma staro i važno. Sustavna arheološka iskopavanja počela su 2017. godine pod vodstvom dr. sc. Snježane Vasilj i od tada do danas su dobiveni veliki rezultati.
Istražena je i konzervirana starokršćanska crkva, kao i podzemna građevina sa svodovima, no na vidjelo je izašao i perimetralni zid (koji potječe iz vremena II. do III. stoljeća, dok je crkva iz vremena VI. stoljeća op. I. P.). Nadalje, svjetlo dana su ugledale i neke druge strukture na zapadnom dijelu lokaliteta, gdje su pronađeni ostaci odvoda. Što se tiče prapovijesnog dijela lokaliteta, koji se istražuje pod vodstvom kolege dr. sc. Darka Periše, tu smo došli do vremena prve polovice II. tisućljeća pr. Kr. i dokazali suživot dviju kulturnih grupa (mediteranske i srednjobosanske-kontinentalne) na ovom mjestu.
Daljnja arheološka iskopavanja zasigurno će donijeti brojne druge odgovore jer se radi o zaista fantastičnom lokalitetu koji još uvijek skriva brojne tajne. Svako novo otkriće privlači pozornost javnosti i sve to itekako jača turističku ponudu Rame, što je i naš sugovornik tijekom kampanje mogao vidjeti, kada su svakodnevno brojni posjetitelji dolazili u obilazak lokaliteta.
Cjelokupni projekt financira općina Prozor – Rama, na čelu s načelnikom Jozom Ivančevićem, uz brigu ostalih gradskih dužnosnika kao što su zamjenik načelnika Josip Juričić, Zoran Stojanović i Antun Kovčalija, gdje se ovim putem još jednom zahvaljujem na ukazanom povjerenju i pozivu na arheološko istraživanje i omogućavanje sudjelovanja u ovom važnom projektu ne samo za Ramu već i za cijelu BiH.
Krajnji plod ovih istraživanja je gradski muzej koji je već sada u ozbiljnoj fazi a na takav način sjever Hercegovine dobiva instituciju koja će se u budućnosti znati i moći boriti za kulturnu baštinu i povijesne spomenike ali i za ostanak našeg naroda na njihovim ognjištima.
Ovaj svijetli primjer može poslužiti i drugim sredinama, koje moraju zadržati narod od odlaska i omogućiti svojim stručnjacima rad u svojem gradu, jer u suprotnome ukoliko se nastavi šutnja po ovom pitanju, ostat će Hercegovina ali i Bosna bez Hercegovaca i Bosanaca a naši ljudi samo ljeti dolazit će na kratko vidjeti mjesta koja su bili primorani napustiti.
