Ukoliko je suditi prema Programu fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2024. do 2026. godine, proračunski korisnici u tom razdoblju ne mogu se nadati povećanju plaća, a naknade po osnovu osobnih primanja u lokalnim samoupravama (regres, topli obrok, prijevoz) bit će svedene na minimum.
”Pozicije osobnih primanja planirati u skladu sa zakonskim, podzakonskim i drugom regulativom koja regulira ovu oblast, bez donošenja novih ili izmjena postojećih zakonskih rješenja koja bi proizvela dodatna izdvajanja i povećanja rashoda po tom osnovu”, navodi se u Programu fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2024. do 2026. godine, o kojem će raspravljati zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske na sljedećem zasjedanju.
Također, Vlada Republike Srpske planira i smanjenje javnih nabavki, kao i ulaganja u neproduktivne investicije, odnosno one investicije koje nisu od bitne važnosti za funkcioniranje institucija te racionalizaciju javne potrošnje bez stvaranja novih troškova za koje nisu osigurana proračunska sredstva.
”Proračune jedinica lokalne samouprave i financijske planove fondova socijalne sigurnosti koji se vode izvan sustava trezorskog poslovanja od 2024. godine pa do godine povratka u okvire financijskih pravila, propisanih zakonom o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj, potrebno je planirati sa suficitom”, navodi se u Programu fiskalne konsolidacije, a u kojem se dodaje i da će se kreditno zaduživanje jedinica lokalne samouprave provoditi samo za ekonomski opravdane investicije.
Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza općina i gradova Republike Srpske kaže kako je težnja Vlade Republike Srpske razumljiva, ali da je pitanje koliko je to moguće provesti u praksi.
”Imamo lokalnih zajednica koje imaju toliko akumuliranog gubitka da je nemoguće ostvariti suficit. Većim lokalnim zajednicama i gradovima to neće možda biti problem i oni će to moći uraditi, ali manje lokalne zajednice i one srednje veličine ne mislim da će biti u mogućnosti ostvariti suficit imajući u vidu njihove izvore prihoda”, rekao je Ćosić za Nezavisne.
Kada je riječ o smanjenju osobnih primanja u lokalnim samoupravama odnosno umanjenju naknada za regres, topli obrok i prijevoz, Ćosić kaže da je to u koliziji sa zahtjevima koje ima sindikat.
”Troškovi prijevoza se diktiraju cijenama goriva, a troškovi toplog obroka inflacijom i rastom troškova proizvoda i sve to, kada se sukobi sa zahtjevom sindikata, postaje nemoguće”, rekao je Ćosić.
Inače, u fiskalnu konsolidaciju krenulo se nakon što je konsolidirani proračunski deficit na kraju 2022. godine premašio tri posto BDP-a, i iznosi 466,85 mil KM, odnosno 3,21% BDP-a.
Iz toga se može zaključiti da zakonsko pravilo o proračunskom deficitu nije ispoštovano i zbog toga je Vlada Republike Srpske, shodno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, morala izraditi Program fiskalne konsolidacije, a sve sa ciljem da se vrati u okvire fiskalnih pravila.
Objava Sljedeće tri godine bez povećanja plaća u državnom sektoru pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
