Skup u Centru za kulturu Mostar: Nasilje u porodici zadnjih godina značajno povećano

Mostar — Posljednjih nekoliko godina nasilje u porodici se značajno povećalo, čak udvostručilo, a odnos muškaraca nasilnika prema ženama nasilnicama od 2021. iznosi 2:1. u odnosu na prethodne godine kada je bio 5:1, rečeno je u srijedu u Mostaru na panel raspravi o porodičnom nasilju koju su organizirale vijećnice mostarskog Gradskog vijeća.

Osim žena, a sada i muškaraca, djeca su uvijek žrtve porodičnog nasilja, upozoreno je na panelu.

“Djeca su uvijek žrtve nasilja bez obzira na to jesu li bila žrtve ili nisu. Sam čin da prisustvuju, stavlja ih u položaj indirektne žrtve nasilja”, rekla je psihologinja Dijana Tadić, izvršna direktorica Udruženja “Žena BiH” Mostar i Sigurne kuće.

Kako je objasnila, ono što može biti opasno je da ta djeca uče po obrascu ponašanja svoga roditelja, jer nemaju puno izbora te kasnije postaju nasilnici prema svojoj djeci ili supružnicima itd.

“S druge strane, često tako zlostavljana djeca u djetinjstvu direktno ili indirektno razvijaju neka druga asocijalna ponašanja, odnosno destruktivna, pa su sklona samoozljeđivanju, povlačenju u sebe, depresiji i slično”, istakla je Tadić, prenijela je Fena.

Napominje kako, naravno, ima izuzetaka u slučaju kad se toj djeci pruži adekvatna pomoć ili sigurno okruženje.

U Sigurnoj kući u vrijeme pandemije bilo je sedamdeset žrtava porodičnog nasilja, a kod rodbine i više

Ističe kako su trenutno tri osobe na smještaju u Sigurnoj kući, dok ih je u prethodne dvije godine bilo sedamdeset.

  Bračni par iz BiH uz pomoć posebnog “cekera” pljačkao po Sloveniji | HIP.ba

“Samo na smještaju u Sigurnoj kući prethodne dvije godine u vrijeme pandemije koronavirusa bilo je sedamdeset osoba, s tim da je puno veći broj onih koji nisu bili smješteni u kuću, ali koriste njihove usluge kao što su besplatno psihosocijalno savjetovanje, psihoterapija i pravna pomoć”, kazala je psihologinja Tadić.

Ocjenjuje kako nisu nimalo iznenađeni tim povećanjem s obzirom na to da smo svi bili zatvoreni te da je moralo eskalirati nešto što se dugo trpjelo.

Psihologinja je poručila žrtvama nasilja da, u slučaju da primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, krenu na neku vrstu savjetovanja ili potraže psihologa, prepričaju nekom iz porodice i dokumentiraju sve, jer dugogodišnje trpljenje nasilja, kako kaže, ostavlja destruktivne posljedice.

“Kada je skroz narušeno samopouzdanje i izgube se socijalni kontakti teško je izaći iz tog kruga nasilja”, zaključuje ona.

Prvi kontakt u pomoći žrtvi nasilja je policija, a krim istražiteljica MUP-a HNK Tanja Marijanović kaže kako je policiji najteže dokazati psihičko nasilje.

“Fizičko nasilje donosi sa sobom tjelesne povrede, ali psihičko se teško dokazuje, pa čak i na sudu, nekada ne uspije. Stoga je bitno dokumentirati, odnosno nekome pričati o nasilju”, objašnjava krim istražiteljica MUP-a HNK.

Prema njenim riječima, policija postupa po Pravilniku o zaštiti žrtava, tj. da se sam počinilac ukloni s mjesta događaja ili eventualno gdje žrtva stanuje.

Te mjere se, napominje, izriču u roku od 12 sati od samog saznanja krivičnog djela nasilja u porodici. Policija maksimalno može počinioca nasilja zadržati 24 sata, a ostalo je u nadležnosti tužilaštva i suda.

  ZZO HNŽ: Odobreni predujmi za četiri ugovorne zdravstvene ustanove

Dodaje kako, nažalost, češće žrtve odustaju od prijava koristeći pravo da ne svjedoče protiv nasilnika i vraćaju mu se te da su to uglavnom recidivisti.

Prethodne tri godine na godišnjem nivou u Centru za socijalni rad zaprimano je od 90 do 120 prijava nasilja u porodici.

Kako se saznaje od Tomislava Pupića, koordinatora Stručnog tima za zaštitu od nasilja i trgovinu ljudima u Centru za socijalni rad Grada Mostara, posljednjih pet godina nasilje u porodici se značajno povećalo.

Napominje kako se, međutim, odnos muškaraca nasilnika prema ženama nasilnicama promijenio te da je do 2021. godine bio 5:1, a od 2021. taj odnos je 2:1.

Marko Romić, spec. traumatske psihologije Doma zdravlja Mostar i voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju poručuje kako je ključna stvar u prevenciji i ohrabrivanju žena, muškaraca i djeca te žrtava općenito da se jave i govore o tome.

“O porodičnom nasilju pričamo samo onda kada se dogodi neka katastrofa, kao što su ubistvo ili samoubistvo i tek tada pokušavamo saznati zašto se to dogodilo. Prečesto otkrijemo da to ima veze s nasiljem koje je dugo trajalo, a u nekim slučajevima i decenijama”, napominje Romić.

(StarMo)

starmo.ba

Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

Poboljšajmo ovaj post!

Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

Brano
Brano
Brano zna sve o filmovima i novim serijama. Čest je gost kulturnih događanja u našim gradovima. Najviše voli dobre koncerte i muzičke festivale.
spot_img

Popularno danas

Općine i gradovi